Poput narko–država, ali još globalnije: Uspon “scam država” čije ekonomije počivaju na online prevarama
Procjenjuje se da industrija prijevara godišnje uprihodi od 70 do stotina milijardi dolara – razina usporediva s globalnom trgovinom drogom. Centre uglavnom vode transnacionalne kriminalne mreže, često s korijenima u Kini, a epicentar im je jugoistočna Azija.
Jednom od najzloglasnijih “centaru prijevara” u jugoistočnoj Aziji, KK Parku, došao je kraj, objavila je vojna hunta u Mjanmaru nakon što je dinamitom uništila njihove napuštene poslovne zgrade. U srušenim objektima prisilno je držano desetke tisuća ljudi koji su neprestano varali žrtve diljem svijeta.
No operateri parka već su odavno nestali: navodno upozoreni da dolazi velika akcija, užurbano su se preseljavali na nove lokacije. Više od 1000 prisilnih radnika uspjelo je pobjeći preko granice, a oko 2000 ih je uhićeno. No do 20.000 ostalih – vjerojatno žrtava trgovine ljudima i zlostavljanja – jednostavno je nestalo. Daleko od kamera hunte, centri poput KK Parka nastavili su bujati, piše The Guardian.
Motor cijele Mekong regije
Industrija globalnih prevara, vrijedna više milijardi dolara, postala je toliko golema da stručnjaci kažu da ulazimo u eru “scam država” (država prijevara). Poput narko–države, termin se odnosi na zemlje u kojima je ilegalna industrija duboko prodrla u institucije, preoblikovala gospodarstvo, korumpirala vlast i stvorila državnu ovisnost o ilegalnim mrežama.
Racije u KK Parku bile su najnovije u nizu visoko medijski popraćenih “obračuna” s centrima prijevara širom jugoistočne Azije. No regionalni analitičari kažu da su oni uglavnom performativni i usmjereni na srednje rangirane figure, te predstavljaju “političko kazalište” vlasti koje su pod međunarodnim pritiskom da djeluju, ali nemaju stvarni interes uništiti ekstremno profitabilan sektor.
U posljednjih pet godina industrija prijevara mutirala je iz “malih internetskih prevarantskih prstenova u političku ekonomiju industrijskog razmjera”.
“Gledano kroz BDP, to je dominantan gospodarski motor cijele Mekong regije (Kina, Mjanmar, Laos, Tajland, Kambodžu i Vijetnam). To znači da je jedan od dominantnih – ako ne i dominantni – politički motor”, kaže Jacob Sims, gostujući znanstvenik na Harvard Asia Centeru i stručnjak za transnacionalni i kibernetički kriminal u Mekongu.
U prosjeku žrtve izgube 155.000 dolara
Industrija se u manje od desetljeća transformirala iz svijeta e-mailova punih pravopisnih pogrešaka i izmišljenih nigerijskih prinčeva u golemi, sofisticirani sustav koji od žrtava diljem svijeta uzima desetke milijardi dolara. U njegovom su središtu tzv. “pig-butchering” prevare – gdje se online gradi odnos prije nego što prevarant nagovori žrtvu da uloži novac, najčešće u kriptovalute. Prevaranti koriste generativnu umjetnu inteligenciju za prevođenje i vođenje razgovora, deepfake tehnologiju za video pozive i zrcalne web-stranice koje imitiraju prave investicijske platforme. Jedno istraživanje otkrilo je da su žrtve u prosjeku izgubile 155.000 dolara, većina više od polovice svoje imovine, piše Guardian.
Ti ogromni potencijalni profiti potaknuli su industrijalizaciju prevara. Procjene godišnjeg globalnog obujma kreću se od 70 milijardi do stotina milijardi dolara – razina usporediva s globalnom trgovinom drogom. Centri uglavnom vode transnacionalne kriminalne mreže, često s korijenima u Kini, a epicentar im je jugoistočna Azija.
Do kraja 2024., kibernetičke prevare u zemljama Mekonga generirale su oko 44 milijarde dolara godišnje – oko 40 posto formalne ekonomije – a taj se iznos smatra konzervativnim i ubrzano raste. “Ovo je golemo područje rasta”, kaže Jason Tower iz Global Initiative Against Transnational Organised Crime. “Ovo je globalno tržište postalo takvim tek nakon 2021., a sada govorimo o ilegalnom tržištu od više od 70 milijardi dolara godišnje. Ako se vratite na 2020., nije bilo ni približno te veličine.”
U Kambodži, jedna kompanija za koju američka vlada tvrdi da upravlja prevarantskim kompleksima širom zemlje imala je čak 15 milijardi dolara u kriptovalutama zaplijenjenih prošlog mjeseca u akciji DOJ-a – iznos gotovo jednak polovici kambodžanske ekonomije.
S tolikim potencijalnim profitom infrastruktura za prevare brzo je izgrađena. Hubovi cvjetaju u ratnim zonama i na slabo reguliranim pograničnim područjima. U Laosu su lokalni dužnosnici rekli da oko 400 takvih centara djeluje u Zlatnom trokutu. Cyber Scam Monitor identificirao je 253 sumnjiva mjesta u Kambodži – mnoga golema, javno vidljiva i nimalo skrivena.
Sam opseg tih kompleksa pokazuje koliko su države domaćini kompromitirane, tvrde stručnjaci.
Povezani s vlastima
“To su golemi infrastrukturni projekti, vrlo javno postavljeni. Možete doći do granica i vidjeti ih. U neke čak možete i ušetati”, kaže Tower. “Činjenica da se to događa tako javno pokazuje ekstremnu razinu nekažnjivosti – i do koje su mjere kriminalni akteri zapravo postali ugrađeni u državni aparat.”
U listopadu je zamjenik tajlandskog ministra financija podnio ostavku nakon optužbi da je povezan s prevarantskim operacijama u Kambodži, što on negira. Chen Zhi, nedavno sankcioniran od strane SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva kao navodni mozak Prince Group mreže prevara, bio je savjetnik kambodžanskog premijera. U Mjanmaru, prevarantski centri postali su ključni izvor financiranja za oružane skupine. Na Filipinima je bivša gradonačelnica Alice Guo, koja je vodila golemi centar prevara dok je bila na funkciji, upravo osuđena na doživotni zatvor.
Diljem jugoistočne Azije, organizatori prevara “operiraju na vrlo visokoj razini: dobivaju diplomatske akreditacije, postaju savjetnici… To je golemo, u smislu razine uključenosti države i kooptacije”, zaključuje Tower za The Guardian.
