EIB-ovo istraživanje: Hrvatske tvrtke optimističnije o vanjskim izvorima financiranja nego europske
Hrvatske tvrtke sklonije su investiranju od europskih, no manje ulažu u digitalne alate i rješavanje klimatskih promjena od europskih. Pokazuju to rezultati najnovijeg EIB-ovog istraživanja.
Europska investicijska banka (EIB) objavila je rezultate svog tradicionalnog investicijskog istraživanja (EIBIS) koje je provela među oko 13.000 tvrtki iz Europske unije uz dodatni uzorak iz SAD-a. Istraživanje koje je obuhvatilo i 482 hrvatske tvrtke koje su anketirane telefonskim putem.
U fokusu istraživanja bili su podaci o obilježjima i rezultatima tvrtki, njihovim dosadašnjim ulaganjima i budućim planovima, izvorima financiranja, financijskim poteškoćama te drugim izazovima, poput klimatskih promjena i digitalne transformacije.
Hrvatske tvrtke šire kapacitete
Rezultati pokazuju kako su hrvatske tvrtke iznad EU tvrtki kad je u pitanju investiranje. Udio hrvatskih tvrtki u uzorku koje ulažu je visok. To ih radi čak 89 posto, što je nešto iznad europskog prosjeka. Njih 18 posto planira povećati neto investicije, dok u Europskoj uniji to planira njih tek četiri posto. Tvrtke iz građevinskog sektora (30%) i sektora usluga (27%) najvjerojatnije očekuju rast ulaganja, dok su infrastruktura i proizvodnja znatno opreznije (obje na 11%).

Relativno velik udio hrvatskih tvrtki očekuje da će u sljedeće tri godine prioritet dati ulaganju u proširenje proizvodnih kapaciteta (39 posto prema 26 posto kod tvrtki u EU-u).

Prilično iznenađuje i činjenica da su tvrtke u Hrvatskoj pozitivnije su od prosjeka EU-a u procjeni dostupnosti vanjskog financiranja – 14 posto prema 2 posto, a isto vrijedi i za poslovne izglede u svom sektoru – 10 posto prema 0 posto. Obrazloženje za ovakav optimizam se ne navodi.
Nedovoljno ulaganja u tehnologiju
Situacija je obrnuta kod klimatskih promjena. Većina hrvatskih tvrtki imala je gubitke zbog njihovih učinaka, ali je manji udio hrvatskih tvrtki u odnosu na prosjek EU-a ulagao posebno radi rješavanja posljedica klimatskih promjena (43% prema 65%). Velika većina (87%) tvrtki poduzela je mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Hrvatske su tvrtke manje sklone od svojih kolega u EU-u ulagati u razvoj ili uvođenje novih proizvoda, procesa ili usluga, a manji broj poduzeća usvaja više digitalnih alata. Petina (22%) hrvatskih tvrtki koristi generativnu umjetnu inteligenciju (AI).
Kad su u pitanju trgovinski šokovi, hrvatske su tvrtke (koje se bave međunarodnom trgovinom) manje zabrinute od europskih zbog trgovinskih šokova. Njih 49 posto (prosjek EU tvrtki je 59%) zabrinuto je zbog usklađenosti s novim propisima, standardima ili certifikatima.

Najveći izazov kvalificiranost radne snage
Percepcija prepreka ulaganju uglavnom je ista kao u prošlogodišnjem istraživanju. Najveći izazov ostaje dostupnost kvalificirane radne snage, koju preprekom smatra 90 posto hrvatskih tvrtki — znatno iznad prosjeka EU-a (79%). Slično europskom prosjeku, mnoge tvrtke koči neizvjesnost (84%), cijene energije (77%), propisi tržišta rada (67%) i poslovni propisi (64%).
Što se zapošljavanja tiče, 25% hrvatskih tvrtki ima zaposlenike koji se bave isključivo regulatornom usklađenošću, što je iznad prosjeka EU-a (14%). Više od polovice (59%) tvrtki angažira do 10% zaposlenika za regulatorne zahtjeve (EU: 75%), dok 16 posto angažira više od 10 posto zaposlenika (EU: 11%). Hrvatskim tvrtkama dodatnu prepreku predstavlja fragmentirano EU tržište: čak 79 posto njih mora svoje proizvode ili usluge prilagoditi različitim zahtjevima i standardima diljem EU-a (EU: 62%).
Udio hrvatskih tvrtki u kojima žene čine najmanje 40 posto višeg menadžmenta ostaje stabilan u odnosu na prošlogodišnje istraživanje i znatno je iznad prosjeka EU-a (25%). Udio tvrtki u kojima je 50 posto ili više vlasnika žena sličan je europskom prosjeku (12% prema 13%). Sektor usluga najbolji je primjer rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj, dok posebno građevinski sektor pokazuje potrebu za dodatnim napretkom.