Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska: U Hrvatskoj je glavni prioritet modernizacija željeznice
Hrvatska je prošle godine iskoristila rekordni iznos sredstava Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. Gleda li se po stanovniku, dobila je i najveći iznos potpore među svim državama članicama Europske unije. Potpredsjednica Europske investicijske banke i bivša ministrica financija Poljske Teresa Czerwińska u razgovoru za Forbes Hrvatska otkrila je kakve su sve projekte kreditirali i sufinancirali.
Možete li nam reći nešto više o dosadašnjem utjecaju EIB-a na razvoj europskih država?
Grupa Europske investicijske banke – EIB igra presudnu ulogu u promicanju prioriteta EU-a – počevši od djelovanja u području klime, preko inovacija, pa sve do kohezije i energetske sigurnosti. S bilancom od 600 milijardi eura i kreditnim rejtingom AAA, i dalje je jedna od najpouzdanijih multilateralnih financijskih institucija u svijetu.
Grupa EIB-a, u čijem su sastavu EIB i Europski investicijski fond – EIF, ugovorila je tijekom 2024. nova izdvajanja vrijedna 89 milijardi eura, čime je potaknula preko 100 milijardi eura ulaganja u europsku energetsku sigurnost te osigurala potporu razvoju elektroenergetskih mreža, obnovljivih izvora, kapaciteta za skladištenje energije i industrija s nultom neto stopom emisija. Gotovo 60 posto ukupnih izdvajanja, tj. oko 53 milijarde eura, bilo je okrenuto zelenoj tranziciji, što će – kako se očekuje – osigurati opskrbu energijom za potrebe 15 milijuna kućanstava i pridonijeti otvaranju 1,5 milijuna novih radnih mjesta.
Rekordnih osam milijardi eura odobreno je za vlasnička i kvazivlasnička ulaganja kojima je cilj osigurati 110 milijardi eura potpore za najinovativnije europske start-up tvrtke i pothvate u području duboke tehnologije. Mala i srednja poduzeća su posredstvom EIF-a dobili više od 14 milijardi eura potpore, što uključuje i ciljano financiranje rodno uravnoteženih start-up tvrtki. Težište nam je nadalje i na teritorijalnoj i socijalnoj koheziji, pri čemu je rekordnih 38 milijardi eura uloženo u smanjivanje nejednakosti, što obuhvaća kreditne linije za poljoprivrednike u Rumunjskoj, start-up tvrtke u Grčkoj i projekte pravedne tranzicije u Estoniji.
Povećanjem ulaganja sa snažnim učinkom i usklađivanjem svojeg rada s glavnim izazovima EU-a, Grupa EIB-a nastavlja s jačanjem otporne, održive i konkurentne Europe.
Od željeznica, preko infrastrukture gradova do startupova
Gdje je Hrvatska u odnosu na druge države kad su u pitanju količine EIB-ovih sredstava koje su iskorištene prošlih godina?
Za Hrvatsku je 2024. predstavljala rekordnu godinu u desetljetnoj prisutnosti EIB-a u toj zemlji. Naime, izdvajanja Grupe EIB-a primaknula su se brojki od 1,24 milijarde eura, od čega je blizu 950 milijuna eura pristiglo od EIB-a, a ostatak od EIF-a, što je porast od 167 posto u odnosu na 2023. To čini 1,4 posto hrvatskog BDP-a, što je jedan od najvećih udjela na prostoru EU i najveći je iznos potpore Grupe EIB-a po stanovniku među svim državama članicama.
Ta rekordna razina angažmana jasno ukazuje na to da kapaciteti Hrvatske za povlačenje sredstava EU-a rastu u svim ključnim sektorima gospodarstva. Grupa EIB-a pojačala je ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, pri čemu se poseban naglasak stavlja na održivi promet, poglavito pružanjem transformativne potpore osuvremenjivanju nacionalne željezničke mreže. Banka je uvelike uključena i u modernizaciju gradske infrastrukture tako što hrvatskim gradovima poput Zagreba i Splita pomaže pri ulaganjima u energetsku učinkovitost, socijalnu infrastrukturu, uključujući škole i vrtiće, tehnološke parkove te gradsku mobilnost, a pritom ubrzava i korištenje bespovratnih sredstva EU-a.
Zahvaljujući strateškim partnerstvima, pa tako i s HBOR-om i poslovnim bankama, EIB širi potporu zelenim ulaganjima privatnog sektora, ponajprije za mala i srednja poduzeća. Važno je i to što EIB u Hrvatskoj podupire najveća postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što je projekt sunčane elektrane Korlat, koji se izvodi zahvaljujući našoj suradnji s HEP-om. Naposljetku, Grupa osnažuje hrvatski inovacijski ekosustav pružanjem ciljane potpore start-up tvrtkama, pothvatima u području duboke tehnologije i digitalnoj infrastrukturi, što jasno ukazuje na sve veću prepoznatljivost zemlje kao učinkovitog i budućnosti okrenutog korisnika sredstava Grupe EIB-a.
Kombiniranje zajmova EIB-a i bespovratnih sredstava
Koja država najbolje koristi EIB-ova sredstva? Što Hrvatska može naučiti iz tih primjera?
Svaka država ima vlastite jedinstvene prioritete i razvojni kontekst, a ta raznolikost ogleda se i u korištenju EIB-ovih sredstava. U nekim državama posebno su aktivni određeni sektori, poput energetike, inovacija ili prometa, dočim su u drugima na prvom mjestu ina područja. Primjerice, Poljska je financiranje sredstvima EIB-a sjajno uskladila sa svojim nacionalnim prioritetima, čime osigurava potporu ključnim područjima poput zelene energije, inovacija, MSP-ova i regionalnog razvitka. Važne korake poduzela je i kad je riječ o sektoru obrane i sigurnosti.
S druge strane, Hrvatska se među državama članicama EU-a izdvaja kao ogledni primjer po tome kako sredstva EU-a, pa tako i zajmove EIB-a, koristi za povećanje potencijala ukupnih ulaganja. Iskazala se pristupom koji drugima može poslužiti kao primjer kad je riječ o kombiniranju EIB-ovih sredstava s drugim izvorima, poput bespovratnih sredstava EU-a, a sve kako bi se ostvario što veći učinak. Javni sektor u Hrvatskoj razvio je zavidnu sposobnost osiguravanja učinkovitog korištenja i strateškog raspoređivanja europskih sredstava, pa tako i svrsishodne primjene financijskih instrumenata i obnovljivih fondova. Taj uspjeh ne samo da pokreće ključna domaća ulaganja, poput onih u željezničku infrastrukturu, obnovljive izvore energije i priuštivo stanovanje, već služi i kao sjajan primjer za cijelu regiju.
Zelene politike
U predstojećem razdoblju Hrvatska bi te čvrste temelje mogla iskoristiti za daljnji razvoj tako što bi s EIB-om nastavila suradnju u strateškim sektorima poput obrane i sigurnosti, uz istodobno povećanje izdvajanja za duboku tehnologiju i druge strateške sektore. Usto, još veća vrijednost mogla bi se ostvariti i širenjem korištenja EIB-ovih savjetodavnih usluga na sve regije i sektore. Iz iskustva Hrvatske dragocjene pouke mogu izvući i druge države članice EU-a koje žele optimizirati kombinirano korištenje sredstava EU-a i EIB-a.
Koji su trenutačni i budući investicijski prioriteti EIB-a za Hrvatsku?
Trenutačni i budući investicijski prioriteti EIB-a za Hrvatsku okrenuti su poticanju suvremenog i održivog gospodarstva u okviru nekoliko strateških inicijativa. Posvećeni smo promicanju suvremene i zelene infrastrukture unapređivanjem održivog prometa, ponajprije željezničkog, kao i poboljšavanjem javnog gradskog prijevoza i mobilnosti. Istodobno, energetsku tranziciju potičemo tako što podupiremo projekte u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Nastavit ćemo i s potporom održivim gradskim projektima odobravanjem zajmova hrvatskim gradovima, bilo izravno ili u okviru lokalnih partnerstava s HBOR-om. Posvećeni smo širenju ponude priuštivog stambenog prostora, čemu svjedoči savjetodavna podrška koju pružamo za potrebe pet velikih hrvatskih gradova: Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina. U skladu sa svojim korporativnim prioritetima, nastojimo proširiti i našu suradnju u područjima sigurnosti i obrane, zdravstva te biogospodarstva i poljoprivrede.
Hrvatska kao regionalni predvodnik
Kako smo svjesni presudne uloge malih i srednjih poduzeća, među prioritetima su nam i financijske i savjetodavne usluge iskrojene prema njihovim potrebama, što ponajprije ostvarujemo u suradnji s HBOR-om i domaćim bankama, a sve kako bismo potaknuli inovacije i rast u sektoru MSP-ova.
Hrvatska je zemlja okrenuta budućnosti i čvrsto je predana inovacijama i tehnološkom napretku. Na zasadama tog zamaha, Grupa EIB-a podržat će Hrvatsku u stvaranju i iskorištavanju novih prilika u strateškim sektorima poput digitalizacije, čistih tehnologija i ključnih sirovina pod okriljem inicijative TechEU. Cilj nam je da tim nastojanjima ojačamo položaj Hrvatske kao regionalnog predvodnika u području inovacija te da se pobrinemo za to da joj gospodarstvo i nadalje bude otporno, konkurentno i spremno za budućnost.
Stanje željezničkog prijevoza u Hrvatskoj nije sjajno, iako se u zadnje vrijeme vide pomaci. Koliko EIB tu doprinosi i koliko je realno očekivati modernizaciju svih glavnih pružnih pravaca sljedećih godina? Koju vrstu željezničkih projekata EIB može podržati, a koje ne? Gdje su prepreke za bržu modernizaciju pruga?
Modernizacija željeznica među glavnim nam je prioritetima u Hrvatskoj. Radi potpore nacionalnom programu revitalizacije željeznica, lani smo ugovorili zajam vrijedan 400 milijuna eura od ukupno 900 milijuna eura koliko je odobrila Banka, što je dosad najveći financijski posao EIB-a u zemlji. Cilj je unaprijediti uslugu za 22 milijuna putnika godišnje te prebaciti promet s cesta na željeznice, čime će se smanjiti emisije i potaknuti regionalni razvitak. Baš ovog mjeseca prvi hrvatski elektrobaterijski vlak, proizveden uz potporu EIB-a, uspješno je obavio svoju prvu vožnju od Zagreba do Bjelovara, stigavši točno prema voznom redu. Taj događaj predstavlja prekretnicu i važan iskorak ne samu za hrvatske željeznice, već i za širu povezanost Hrvatske unutar regije, kao i za zelenu tranziciju njezina gospodarstva.
Elektrifikacija pruga
Podupiremo projekte koji su ekonomski opravdani, ekološki održivi te usklađeni s prometnim i klimatskim politikama EU-a. Riječ je o elektrifikaciji, unaprjeđenju signalizacije, modernizaciji kolodvora, intermodalnim čvorištima, kao i suvremenim rješenjima za vozni park. Projekti koji pokazuju manjkavosti u pogledu izvedivosti ili usklađenosti s propisima o okolišu ili za koje nije osigurano sufinanciranje možda neće ispuniti uvjete za potporu.
Glavne prepreke odnose se na izazove povezane s administrativnim kapacitetima i koordinacijom. No uz našu financijsku i savjetodavnu podršku te svesrdnu suradnju vlasti, vjerujemo da je realno očekivati modernizaciju glavnih pružnih pravaca sljedećih godina i da je ona ostvariva.
Kako konkretno vidite ulogu Hrvatske u regionalnim energetskim inicijativama poput LNG-a? Kakav stav EIB ima prema LNG infrastrukturi i postoje li okolnosti u kojima se ona može uklopiti u projekte koje podržavate?
Uloga Hrvatske kao energetskog čvorišta strateški je važna, osobito s gledišta unaprjeđenja energetske sigurnosti i ubrzavanja napretka na putu ka niskougljičnoj budućnosti na jugoistoku Europe. EIB u potpunosti podržava projekte koji su u skladu s klimatskim ciljevima EU-a i pridonose dekarbonizaciji, a napose one okrenute obnovljivim izvorima, energetskoj učinkovitosti i elektroenergetskoj mrežnoj infrastrukturi.
Ne financiramo infrastrukturu za fosilna goriva
Prema našoj Politici kreditiranja u području energetike, EIB ne financira infrastrukturu za fosilna goriva koja ne uključuje mjere za smanjenje štetnih emisija, pa tako ni LNG terminale. Iznimke od primjene te politike iziskivale bi izričitu suglasnost dioničara EIB-a za takvo odstupanje, uz snažnu podršku EU-a i dokaz o usklađenosti s njegovim energetskim i klimatskim ciljevima.
EIB može financirati plinsku infrastrukturu s niskim emisijama ugljika, kao što su projekti koji se zasnivaju na biometanu ili obnovljivom vodiku, ali pod uvjetom da počivaju na konkretnim planovima s obvezujućim rokovima, količinama i razinom tehničke spremnosti. Infrastruktura namijenjena budućoj pretvorbi prirodnog plina mora ispunjavati stroge uvjete prihvatljivosti, što uključuje i jasan plan puta ka niskougljičnoj eksploataciji.
U predstojećem razdoblju težište će nam biti na unaprjeđenju kapaciteta elektroenergetskih mreža, interkonekcijama i pametnoj infrastrukturi, što su nužne pretpostavke integracije obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu i osiguravanja dugoročne energetske otpornosti. Hrvatska je u dobrom položaju da odigra vodeću ulogu u promicanju te energetske tranzicije, i to ne samo unutar vlastitih granica, već i kao zamašnjak integracije i dekarbonizacije na prostoru zapadnog Balkana te srednje i istočne Europe.
TechEU – za Europu tehnološkog predvodnika
Na koje načine ste podržali male i srednje tvrtke u prošloj godini i što one mogu očekivati u 2025. godini?
Tijekom 2024. nastavili smo sa snažnom podrškom hrvatskom privatnom sektoru – malim i srednjim poduzećima, srednje kapitaliziranim i velikim poduzećima. EIB je odobrio ukupno 300 milijuna eura radi potpore zelenim i održivim ulaganjima: 200 milijuna eura HBOR-u, a 100 milijuna eura PBZ-u u obliku zajma s podjelom rizika.
Od tog iznosa, 264 milijuna eura otišlo je izravno u prilog ostvarenju cilja javne politike prema MSP-ovima i srednje kapitaliziranim poduzećima. Sve to EIF je nadopunio 329 milijuna eura vrijednim ulaganjima posredstvom hrvatskih banaka i fondova, što je donijelo korist stotinama malih poduzetnika, start-up tvrtki i brzorastućim poduzećima. Financiranje rizičnim kapitalom potaknuli smo posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital – CVCi-ja, a pokrenuli smo i prvi hrvatski fond okrenut prijenosu duboke tehnologije, čime podupiremo inovacije i poduzetništvo. Kad je riječ o 2025. godini, hrvatski MSP-ovi mogu očekivati nastavak snažne podrške u sklopu naših sve širih programa financiranja inovacija i zelene tranzicije.
Spremamo se pokrenuti TechEU, dosad najveći financijski program EU-a zamišljen radi potpore Europi u zadržavanju uloge tehnološkog predvodnika. Zahvaljujući sredstvima u iznosu od 70 milijardi eura koliko će Grupa EIB-a osigurati u iduće tri godine, TechEU privući će privatni kapital kako bi se podržala najmanje 250 milijardi eura vrijedna ulaganja u revolucionarne tehnologije, superračunalstvo i umjetnu inteligenciju, digitalnu infrastrukturu, čiste tehnologije, zdravstvene tehnologije, ključne sirovine te sigurnosne i obrambene tehnologije, uz istodoban razvoj vještina i talenata.
