Neplaćeni rad može žene u Hrvatskoj stajati 1,5 milijuna eura
Prema Anketi o raspolaganju s vremenom, žene u Hrvatskoj u prosjeku dnevno provedu 4 sata i 4 minute u brizi o kućanstvu i obitelji, odnosno u neplaćenom radu. Muškarci u istoj kategoriji provode 2 sata i 26 minuta dnevno, prema posljednjim službenim podacima DZS-a.
To za žene znači oko 28,5 sati neplaćenog rada tjedno – praktički dodatni posao, ali bez ugovora, bez plaće i bez jasnog radnog vremena.
Kad se to vrijeme pretoči u novac, brojke postaju glasne i teško ih je ignorirati. Ako se prosječni opseg neplaćenog rada žena vrednuje prosječnom neto satnicom za žene od 7,95 eura (DZS, treće tromjesečje 2025.), dobiva se vrijednost od približno 980 eura mjesečno. Drugim riječima, svaki mjesec postoji „plaća“ koja nije isplaćena. I nije riječ o sitnišu koji se izgubi u džepu kaputa, nego o iznosu koji bi mogao biti temelj dugoročne financijske sigurnosti.
“Ovakvi podaci nisu samo društveno pitanje, već i jasan ekonomski signal. U poslovnom okruženju svaki resurs koji se sustavno zanemaruje ili ne vrednuje predstavlja izgubljeni potencijal. Kada bi žene imale priliku taj ‘nevidljivi’ iznos redovito usmjeravati u dugoročna ulaganja, primjerice u ETF fondove, tijekom 30 godina, čak i uz umjeren prosječni godišnji prinos ispod 8 %, mogle bi izgraditi imovinu vrijednu oko 1,5 milijuna eura. Riječ je o kapitalu koji dugoročno mijenja financijsku sigurnost, pregovaračku poziciju i razinu osobne slobode“, ističe Tamara Vrhovec Sekáč, menadžerica za međunarodni razvoj u Finaxu.
Upravo tu nastaje stvarni, ali često nevidljivi trošak stereotipa. Neplaćeni rad nije samo pitanje toga tko pere suđe ili vodi djecu na aktivnosti. To je i pitanje propuštenih prilika za razvoj karijere, širenje poslovnih kompetencija i stvaranje
osobne imovine. Ulaganje funkcionira poput snježne grude: što ranije krene nizbrdo, to s vremenom postaje veća. Složena kamata radi tiho, ali neumorno – baš poput dobro postavljene poslovne strategije koja donosi rezultate tek nakon nekoliko godina.
Prosinac kao poticaj za odluku o financijskoj neovisnosti
Predbožićno razdoblje, kada se opterećenje neplaćenim radom dodatno povećava, može biti simboličan trenutak za preispitivanje financijskih navika i donošenje svjesne odluke o ulaganju. Pasivno ulaganje pritom djeluje kao protuteža svakodnevnim kućanskim obvezama. Za razliku od neplaćenog rada, ono dugoročno stvara vrijednost bez stalnog operativnog angažmana, oslanjajući se na vrijeme i učinak složene kamate.
“Financijska neovisnost ženama daje veću slobodu pri donošenju odluka – od profesionalnih zaokreta i ulaska u poduzetništvo, do preuzimanja strateških rizika koji često dovode do dugoročnog karijernog rasta. Dugoročno ulaganje pritom ima ključnu ulogu i u planiranju mirovine, odnosno izgradnji sigurnije financijske budućnosti. Svaki mjesec bez ulaganja znači i manji potencijal buduće imovine, zbog čega je važno s ulaganjem započeti što ranije i graditi ga sustavno“, dodaje Vrhovec Sekáč.
Nadolazeće predbožićno razdoblje tako može biti više od početka blagdanskih priprema. Može postati i početak osobne promjene – mjesec u kojem financijske odluke dobivaju novi smjer. Vrijeme je novac, a u poslovanju, baš kao i u životu, oni koji počnu ranije imaju dugoročnu prednost.
