Na 6000 metara dubine pronašli pravo blago. “Više nećemo biti ovisni o Kini”
Znanstveni brod za dubokomorsko bušenje prikupio je uzorak u okviru prvog svjetskog pokušaja eksploatacije s tolike dubine.
Sediment koji sadrži rijetke elemente izvađen je s morskog dna na dubini od 6000 metara tijekom testne misije, objavila je japanska vlada. Navode da je riječ o prvom pokušaju eksploatacije rijetkih elemenata iz dubokog mora na toj dubini.
“Uzorak će biti podvrgnut detaljnoj analizi, uključujući preciznu količinu rijetkih elemenata koje sadrži”, rekao je glasnogovornik vlade Kei Sato, ocijenivši misiju “značajnim postignućem u pogledu ekonomske sigurnosti i razvoja pomorskih kapaciteta”, piše Le Monde.
Uzorak je prikupljen pomoću znanstvenog broda za dubokomorsko bušenje Chikyu, koji je prošlog mjeseca isplovio prema udaljenom pacifičkom otoku Minami Torishima, području za koje se smatra da u okolnim vodama sadrži znatne količine vrijednih minerala.
Ograničenje isporuke
Misija se odvija u kontekstu pojačanih geopolitičkih napetosti. Kina, daleko najveći svjetski dobavljač rijetkih elemenata, posljednjih mjeseci povećava pritisak na Japan nakon što je premijerka Sanae Takaichi u studenome sugerirala da bi Tokio mogao vojno reagirati na eventualni napad na Tajvan, koji Peking smatra svojim teritorijem i ne isključuje uporabu sile. Kina je u međuvremenu ograničila izvoz u Japan proizvoda “dvojne namjene” s potencijalnom vojnom primjenom, što je u Tokiju potaknulo zabrinutost da bi mogla posegnuti i za ograničavanjem isporuka rijetkih elemenata.
Rijetki elementi – skupina od 17 metala koje je teško izdvojiti iz Zemljine kore – ključni su za proizvodnju električnih vozila, tvrdih diskova, vjetroturbina, laserskih sustava i suvremenog naoružanja.
Treće najveće nalazište na svijetu
Područje oko Minami Torishime, koje se nalazi unutar japanskih gospodarskih voda, procjenjuje se da sadrži više od 16 milijuna metričkih tona rijetkih elemenata, što ga, prema pisanju poslovnog dnevnika Nikkei, čini trećim najvećim nalazištem na svijetu.
Prema tim procjenama, ležišta sadrže oko 730 godina zaliha disprozija, metala ključnog za izradu snažnih magneta u pametnim telefonima i električnim automobilima, te približno 780 godina zaliha itrija, koji se koristi u laserskoj tehnologiji.
Kina već dulje vrijeme koristi dominantnu poziciju u sektoru rijetkih zemnih elemenata kao instrument geopolitičkog utjecaja, uključujući i tijekom trgovinskog sukoba s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina sudjeluje s gotovo dvije trećine u svjetskoj proizvodnji rijetkih zemnih elemenata iz rudarstva te s čak 92 posto u globalnoj preradi.
