U ledenoj špilji pronađene bakterije otporne na 10 vrsta antibiotika, evo zašto su važne za znanost
Soj bakterija pronađen u rumunjskoj ledenoj špilji otporan je na deset modernih antibiotika, prema novoj studiji.
Smrznute bakterije čuvane 5000 godina u podzemnoj špilji otporne su na moderne antibiotike, kažu istraživači. U dubinama špilje Scărișoara, jedne od najvećih ledenih špilja u Rumunjskoj, sačuvane pod 5000 godina starim slojem leda, znanstvenici su otkrili soj bakterija Psychrobacter SC65A.3, otporan na moderne antibiotike.
Bakterije mogu preživjeti tisućama godina u ekstremnim uvjetima: pod drevnim slojevima leda, pod morem ili u ledenjačkim jezerima.
Rumunjski istraživači sada su otkrili da su sojevi SC65A.3 bakterije Psychrobacter prilagođeni hladnim uvjetima, otporni na 10 modernih antibiotika iz 8 različitih klasa.
“Bakterijski soj Psychrobacter SC65A.3 izoliran iz ledene špilje Scărișoara, unatoč svom drevnom podrijetlu, pokazuje otpornost na više modernih antibiotika i nosi preko 100 gena povezanih s otpornošću“, rekla je Cristina Purcarea, autorica studije i znanstvenica na Institutu za biologiju Bukurešt Rumunjske akademije.
Ledeni blok špilje ima 100.000 kubičnih metara i star je otprilike 13.000 godina, što ga čini najvećim i najstarijim podzemnim ledenim blokom.
Istraživački tim izbušio je 25-metarsku ledenu jezgru iz područja špilje poznatog kao Velika dvorana. Analizirajući fragmente leda iz ovog dijela špilje, izolirali su različite bakterijske sojeve i sekvencirali njihove genome kako bi utvrdili koji geni omogućuju sojevima preživljavanje na niskim temperaturama, a koji daju antimikrobnu otpornost, prenosi Euronews.
Purcarea je dodala da se antibiotici na koje su pronašli otpornost široko koriste u oralnim i injekcijskim terapijama koje se koriste za liječenje više ozbiljnih bakterijskih infekcija u kliničkoj praksi, poput tuberkuloze, kolitisa i infekcija mokraćnog sustava (IMS).
Prethodne studije analizirale su druge sojeve bakterije Psychrobacter, uglavnom zbog njihovog biotehnološkog potencijala, ali profili otpornosti tih bakterija na antibiotike uglavnom su nepoznati, navodi se u studiji.
“Proučavanje mikroba poput Psychrobactera SC65A.3 dobivenih iz tisućljetnih naslaga leda u špiljama otkriva kako se otpornost na antibiotike prirodno razvila u okolišu, mnogo prije nego što su se moderni antibiotici ikada počeli koristiti“, rekla je Purcarea.
Iako je antimikrobna rezistencija prirodna pojava, ubrzana je kroničnom upotrebom antibiotika, što potiče diverzifikaciju i širenje gena otpornosti na antibiotike, primijetili su istraživači.
“Ako topljenje leda oslobodi ove mikrobe, ovi geni mogli bi se proširiti na moderne bakterije, što bi dodatno pogoršalo globalni izazov otpornosti na antibiotike. S druge strane, oni proizvode jedinstvene enzime i antimikrobne spojeve koji bi mogli inspirirati nove antibiotike, industrijske enzime i druge biotehnološke inovacije”, rekla je Purcarea.
Rezultati, objavljeni u časopisu Frontiers in Microbiology otkrili su da, s obzirom na to da 20 posto Zemljine površine čine smrznuta staništa i niske temperature karakteriziraju velik dio biosfere, razumijevanje mikroba prilagođenih hladnoći sve je važnije usred brzih klimatskih promjena.
Sve veća zabrinutost
Antimikrobna rezistencija (AMR) uzrokuje milijune smrti svake godine diljem svijeta. U Europi se procjenjuje da je uzrok više od 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, a očekuje se da će se taj broj povećati u nadolazećim godinama.
Nekoliko čimbenika stvorilo je savršeno okruženje za antimikrobnu rezistenciju u cijeloj regiji, izjavio je prošle godine Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Starenje europskog stanovništva je osjetljivije na infekcije, šire se patogeni otporni na lijekove, liječnici i pacijenti prekomjerno koriste antibiotike, a postoje i kritični nedostaci u naporima za sprječavanje i kontrolu infekcija.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), jedna od šest bakterijskih infekcija u svijetu sada je otporna na standardne tretmane.
