Najvažnija europska bankarica odlazi prije isteka mandata, zna se i zašto
U pozadini odluke Christine Lagarde stoje predsjednički izbori u Francuskoj iduće godine, koji bi mogli presudno utjecati na izbor njezina nasljednika.
Očekuje se da će Christine Lagarde napustiti Europsku središnju banku prije isteka svojeg osmogodišnjeg mandata u listopadu 2027., prema osobi upoznatoj s njezinim razmišljanjima,
Najviša europska središnja bankarica, koja je u studenome 2019. iz MMF-a prešla u frankfurtski ECB, želi otići prije francuskih predsjedničkih izbora u travnju sljedeće godine, piše Financial Times.
Prema osobi upućenoj u njezine planove, Lagarde želi omogućiti odlazećem francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu da pronađu novog čelnika jedne od najvažnijih institucija EU-a. Nije jasno kada bi njezin odlazak mogao uslijediti.
“Predsjednica Lagarde u potpunosti je usredotočena na svoju misiju i nije donijela nikakvu odluku o završetku svojeg mandata”, poručili su iz ECB-a.
Tko su mogući nasljednici?
Europski ekonomisti koje je Financial Times anketirao u prosincu smatraju da su bivši španjolski guverner središnje banke Pablo Hernández de Cos i njegov nizozemski kolega Klaas Knot glavni kandidati za sljedećeg predsjednika središnje banke eurozone. Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel izjavila je da je zainteresirana za tu dužnost, a osobe upoznate s razmišljanjima predsjednika Bundesbanke Joachima Nagela navode da je i on sklon toj ulozi.
Osobe upućene u rasprave u Parizu rekle su za britanski list da Macron — koji se ne može kandidirati za treći mandat — već mjesecima želi imati utjecaj na izbor Lagardeina nasljednika.
Odluka Lagarde slijedi potez guvernera Banque de France Françoisa Villeroya de Galhaua, koji je ovog mjeseca najavio da će odstupiti u lipnju, 18 mjeseci prije isteka mandata. Iako je Villeroy de Galhau rekao da odlazi kako bi se pridružio jednoj humanitarnoj organizaciji, kritičari tvrde da je Macron time otvorio prostor za novi izbor.
Predsjednički izbori u Francuskoj u travnju sljedeće godine bit će ključni za drugo najveće gospodarstvo eurozone i širu Europsku uniju.
Mandat obilježen ratom i Covidom
Mandat Lagarde na čelu ECB-a obilježen je nizom kriza, uključujući pandemiju covida-19, rusku invaziju na Ukrajinu i trgovinski sukob sa Sjedinjenim Državama. Tijekom njezina mandata inflacija u eurozoni porasla je na gotovo 11 posto krajem 2022., nakon skoka cijena energije uslijed ruske agresije te zastoja u globalnim opskrbnim lancima povezanih s pandemijom.
ECB je u nešto više od godinu dana podigao kamatne stope s minus 0,5 posto na četiri posto. Od sredine 2024. središnja banka počela je smanjivati troškove zaduživanja na dva posto, kako se inflacija vratila prema srednjoročnom cilju ECB-a od 2 posto.
Imenovanje Lagarde za predsjednicu ECB-a uslijedilo je nakon iznenadnog dogovora Macrona i tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel 2019. godine.
