Milijarder želi 80 posto Amerikanaca osloboditi poreza na dohodak – ima jako dobar razlog za to
Prošle godine milijarder i investitor upozorio je da bi, zbog nestanka mnogih radnih mjesta, moglo postati nužno uvesti univerzalni temeljni dohodak za građane s nižim primanjima, dok bi se trošak takve mjere nadoknadio povećanjem poreza na kapitalnu dobit.
Milijarder i investitor Vinod Khosla predložio je da u nadolazećim desetljećima čak 125 milijuna ljudi bude oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, kako se umjetna inteligencija bude približavala masovnom ukidanju radnih mjesta. Smatra da bi država izgubljene prihode mogla nadoknaditi većim oslanjanjem na porez na kapitalnu dobit. Khosla je na platformi X napisao da će procvat umjetne inteligencije zahtijevati “preispitivanje kapitalizma i pravednosti” te predložio povećanje poreza na kapitalnu dobit kako bi se “donjih 125 milijuna poreznih obveznika maknulo iz poreznog sustava”.
Također je predložio ukidanje određenih poreznih olakšica – poput mogućnosti zaduživanja uz zalog nerealizirane dobiti bez poreza – kako bi se pomoglo u pokrivanju proračunskog manjka.
U SAD-u ima oko 160 milijuna poreznih obveznika, što znači da bi Khoslin plan gotovo 80 posto njih oslobodio plaćanja poreza na dohodak.
Prošle godine Khosla je sugerirao da bi moglo biti nužno uvesti univerzalni temeljni dohodak za Amerikance s nižim primanjima čija radna mjesta nestanu zbog automatizacije temeljene na umjetnoj inteligenciji, predviđajući da će 80 posto poslova uskoro obavljati AI.
Tradicionalni poslovi će nestati
Video koji je Khosla podijelio ovoga tjedna prikazuje desetke zanimanja koja su u portfelju njegove venture capital tvrtke već zamijenjena umjetnom inteligencijom, uključujući osobne asistente, financijske analitičare, liječnike, računovođe, agente korisničke podrške i druge.
Ekonomski stručnjaci godinama upozoravaju na gubitak radnih mjesta zbog automatizacije uz pomoć umjetne inteligencije. Prema podacima tvrtke za savjetovanje u zapošljavanju Challenger, Gray & Christmas, više od 50.000 otkaza u 2025. pripisano je AI-ju, uz dodatnih 20.000 u 2023. i 2024. godini.
Aneesh Raman, glavni ekonomski direktor LinkedIna, u autorskom tekstu za New York Times napisao je da umjetna inteligencija uništava “donje stepenice karijernog uspona”, uklanjajući početne poslove i značajno smanjujući zapošljavanje nedavno diplomiranih studenata.
Tehnološki milijarderi poput Elona Muska i Billa Gatesa, kao i čelnici poput izvršnog direktora Microsoft AI-ja Mustafe Suleymana, sugerirali su da je umjetna inteligencija na putu da automatizira značajan dio poslova u bijelim ovratnicima te da bi u nekim scenarijima mogla u potpunosti ukloniti potrebu za tradicionalnim radnim mjestima.
U svibnju prošle godine izvršni direktor Anthropica Dario Amodei predvidio je da bi AI u sljedećih pet godina mogao povećati stopu nezaposlenosti za 10 do 20 posto. Očekuje se da će žene i pripadnici manjina biti nerazmjerno pogođeni automatizacijom radnih mjesta uz pomoć umjetne inteligencije.
AI će produbiti razlike
“U mom malom grupnom chatu s prijateljima direktorima tehnoloških kompanija postoji kladionica na to koja će biti prva godina u kojoj će postojati kompanija vrijedna milijardu dolara s jednim zaposlenikom, što bi bez umjetne inteligencije bilo nezamislivo. A sada će se to dogoditi”, rekao je prošle godine izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman.
Primjena umjetne inteligencije očekivano će dodatno produbiti već ionako veliki jaz između bogatih i siromašnih u svijetu. Centar za globalni razvoj upozorava da će visoko kvalificirani radnici, koji su već sada znatno bolje plaćeni od niže kvalificiranih, najviše profitirati od AI-ja u svom radu, dok bi potonja skupina mogla u potpunosti izgubiti zaposlenje. Nedavno izvješće Instituta Brookings sugerira da bi poslovi srednje razine plaća mogli biti najteže pogođeni, čime bi se dodatno produbio jaz između najniže i najviše plaćenih radnika. Izvješće Ujedinjenih naroda iz prosinca pod naslovom “Sljedeća velika divergencija” upozorava da će AI produbiti i razlike između najslabijih i najmoćnijih država svijeta, ostavljajući iza sebe one bez pouzdane opskrbe električnom energijom ili pristupa internetu.
Mary Whitfill Roeloffs, novinarka Forbesa (link na originalan članak)
