Stopostotni uspjeh geotermalnih istraživanja: “Četiri pozitivne bušotine potvrda su da Hrvatska raspolaže vrhunskim znanjem”
Agencija za ugljikovodike je na konferenciji “Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije” predstavila rezultate istraživanja geotermalnog potencijala na četiri lokacije – u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću, gdje je potvrđen stopostotni uspjeh istraživanja.
“Istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja uspješno je završeno potvrdom značajnog geotermalnog potencijala u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću. Sva četiri grada mogu imati izrazitu korist od činjenice da taj geotermalni potencijal sada treba upogoniti i staviti u praksu grijanja”, rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Istaknuo je kako svjetska statistika uspješnosti takvih projekata iznosi oko 60 posto, dok su hrvatski stručnjaci ostvarili stopostotni uspjeh budući da su na sve četiri lokacije pronašli toplu vodu dovoljno visoke temperature, višu od 90 stupnjeva.
“Ovim smo rezultatima dokazali punu operativnost Agencije na terenu i našu sposobnost da viziju energetske tranzicije pretvorimo u realnost. Četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije potvrda su da Hrvatska raspolaže vrhunskim stručnim znanjem i tehničkim kapacitetima za provedbu najsloženijih energetskih zahvata koji jamče stabilnost i sigurnost našim gradovima.”
Idući korak je izbušiti još četiri dodatne bušotine. Kasnije će, u suradnji s lokalnim vlastima i operaterima centralnog toplinskog sustava, taj projekt biti proveden kraju, inače financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s 50,8 milijuna eura, a s primarnim ciljem dekarbonizacije energetskog sektora kroz povećanje udjela obnovljivih izvora energije.
Uskoro istraživanja u Karlovcu, Sisku i Vukovaru
“Nakon uspješnog istraživanja geotermalnog potencijala u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima, geotermalni potencijal najvjerojatnije će se u bliskoj budućnosti istraživati u Sisku, Karlovcu i Vukovaru”, rekao je Krpan.
Detalje projekta “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ i rezultate provedenih istraživanja predstavila je Marica Balen iz Agencije za ugljikovodike.
Na temelju opsežnih geoloških i geofizičkih analiza u sklopu projekta bile su odabrane lokacije s najvećim potencijalom za razvoj geotermalne energije te su na svakoj od njih izrađene istražne bušotine kako bi se utvrdili ključni parametri za buduću proizvodnju toplinske energije. Cjelokupan proces projektiranja, nabave i izvođenja bušenja bio je proveden putem javnog natječaja po principu “ključ u ruke“, a posao je bio povjeren tvrtki Crosco. Istraživački ciklus započeo je krajem 2024. godine te je uspješno dovršen početkom 2026. godine, kada je na svim odabranim lokacijama potvrđen geotermalni potencijal.
Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk naveo je da bi bušenje druge bušotine trebalo trajati oko godinu dana, a njegova je procjena da bi za dvije godine moglo doći do iskoristivosti projekta, koji, kako je istaknuo, ima dva benefita: jeftiniju energiju i snažan iskorak prema zelenoj tranziciji.
“Ono što je kod nas interesantno je da se bušotina nalazi u urbanom dijelu grada, što znači da je potencijalna mogućnost korištenja velika”, rekao je.
“Ključno je ulagati u nove izvore energije, a geotermalna energija nam nudi stabilnost, održivost i blizinu lokalnog izvora energije”, rekao je gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić. Dodao je da Vinkovci kreću snažnim koracima prema dekarbonizaciji.
Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin također je zadovoljan što je prva faza projekta pronalaženja geotermi uspjela, dok je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar naglasio, uz ostalo, da prednosti od geotermi nadilaze sva ulaganja jer se ide i prema jeftinijem energentu, sigurnom i dostupnom cijele godine, ali i prema željenoj dekarbonizaciji.
Središnji dio konferencije bio je stručni panel “Geotermalna energija u toplinarstvu“ na kojem su sudjelovali Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u d.d., Josip Romić, gradonačelnik Grada Vinkovaca, Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića i Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka.
Sudionici su na panelu raspravljali kako rezultate istraživanja pretvoriti u konkretne projekte proizvodnje topline do uloge gradova u razvoju geotermalnih projekata te na koji način operatori toplinskih sustava mogu integrirati geotermalne izvore u postojeću infrastrukturu i kakvi su modeli financiranja i partnerstva za buduće projekte.
Naglašena je posebna važnost o načinima doprinosa geotermalne energije dekarbonizaciji toplinarstva, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima te dugoročno stabilnijim cijenama toplinske energije za građane.
Sudionici konferencije su zaključno istaknuli kako su rezultati projekta postavili čvrste temelje za daljnji razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj. Budući koraci, odnosno primjena geotermalne energije u sustavima grijanja i drugim sektorima, ovisit će o nastavku suradnje Agencije za ugljikovodike, jedinica lokalne samouprave i HEP-a kao operatora toplinskih sustava.
