Švaljek: Ocjenjujemo da bi inflacija mogla ostati na lanjskoj razini 4,5 posto
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek istaknula je u Saboru kako je inflacija u veljači ubrzala na 3,8 posto u odnosu na 3,4 posto u siječnju te da i u osnovnom scenariju projekcija ocjenjuju da bi mogla ostati na prošlogodišnjoj razini oko 4,5 posto.
“Upravno vijeće Europske središnje banke upravo danas održava sastanak o monetarnoj politici i zato guverner Boris Vujčić nije ovdje. Tijekom dana ćemo vrlo vjerojatno saznati novu odluku o visini kamatnih stopa”, kazala je Švaljek predstavljajući zastupnicima polugodišnje informacije HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. i prvom polugodištu 2025. godine.
Govoreći o trenutnim cjenovnim kretanjima povezanima sa sukobom na Bliskom istoku, Švaljek je istaknula kako je ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena ubrzala u veljači na 3,9 posto u odnosu na 3,6 posto u siječnju, a mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena ubrzala je na 3,8 posto s 3,4 posto u siječnju.
Najavila je da će HNB do kraja ovog tjedna objaviti najnovije projekcije u kojima će se uvažiti i rat na Bliskom istok, a koje se pripremaju u više scenarija.
“Očekujemo da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost i u osnovnom scenariju djelovati negativno na domaću potražnju i rezultirati višom razinom inflacije nego što smo ranije očekivali. U naredne dvije godine, rast bi u prosjeku mogao iznositi oko 2,5 posto, a što se tiče inflacije, za nju smo ranije očekivali da će se ove godine spustiti na 3,5 posto, no sada i u osnovnom scenariju ocjenjujemo da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje – u razini 4,5 posto godišnje ili nešto više”, istaknula je Švaljek.
“Stopa inflacije u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne u europodručju”
Ukazala je i na zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i drugih sirovina, kao što su sumpor, urea, etanol, aluminij – ključnih inputa u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Zamjenica guvernera ustvrdila je kako zadnji podatak o inflaciji pokazuje da je stopa u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne stope u europodručju, no da je od 2021. do 2025. kumulativni rast u Hrvatskoj realno iznosio oko 34 posto, dok u europodručju svega 13,2 posto.
Švaljek je navela da je hrvatsko gospodarstvo u 2024. zabilježilo snažan rast bruto domaćeg proizvoda te da su se takva kretanja nastavila i u prvoj polovini 2025., iako uz blago usporavanje. Ključne kamatne stope nastavile su padati, uvjeti financiranja su se nastavili poboljšavati u prvoj polovici 2025., osobito je bio vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite, smanjile su se i kamatne stope na oročene depozite, kazala je.
Što se tiče mjera makrobonitetne politike koje su stupile na snagu u srpnju 2025. s ciljem ograničavanja kriterija kreditiranja potrošača, Švaljek je istaknula kako su mjere postigle očekivani učinak i da su osobito velik utjecaj imale na usporavanje gotovinskog, nestambenog kreditiranja, dok su kod stambenih kredita zaustavile tendenciju produžavanja ročnosti kredita.
“Uređeno je područje bankarskih naknada i zajedno s Vladom smo uveli besplatni osnovni račun. Do kraja veljače bilo je više od 10.000 osnovnih računa otvorenih te gotovo 100.000 s paketom besplatnih usluga”, rekla je.
Govoreći o digitalnom euru, zamjenica guvernera je poručila kako je za ovu godinu planirano usvajanje zakonskog paketa u EU parlamentu te da bi se u tom slučaju digitalnim eurom, koji neće zamijeniti gotovinu, moglo početi plaćati 2029. godine.
