Trump želi dodatnih 200 milijardi dolara za rat u Iranu. Evo što bi drugo mogao financirati tim novcem
Predsjednik Donald Trump navodno se priprema zatražiti od Kongresa golemu financijsku injekciju za rat u Iranu u trenutku kada je njegova administracija napravila kontroverzne rezove u drugim ključnim državnim programima, od kojih je neke ostavila bez financiranja, a njegovi porezni rezovi dodatno povećavaju i savezni deficit.
Postoji i drugi način da se taj novac potroši. Među glavnim financijskim problemima Trumpova drugog mandata, 200 milijardi dolara moglo bi pomoći u rješavanju:
Zdravstvo: Republikanci su odbili prijedlog demokrata da se produže povećani porezni krediti za premije zdravstvenog osiguranja u okviru Affordable Care Acta, koji su istekli krajem 2025., što je dovelo do toga da su premije u prosjeku više nego udvostručene za 22 milijuna korisnika, prema KFF-u. Proširenje subvencija koštalo bi procijenjenih 60 milijardi dolara tijekom dvije godine ili 350 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, prema Committee for a Responsible Federal Budget.
Porezni krediti za čistu energiju: Demokrati u Zastupničkom domu žele vratiti porezne kredite za čistu energiju iz Bidenova razdoblja koje su republikanci ukinuli prošle godine u Trumpovu ključnom zakonskom paketu, donošenjem “Energy Bills Relief Acta”, koji bi također proširio programe Low Income Home Energy Assistance Program i Weatherization Assistance Program koji pomažu kvalificiranim Amerikancima s računima za energiju, te osigurao 2,1 milijardu dolara za transformatore i tehnologiju elektroenergetske mreže, među ostalim mjerama.
Pomoć za kućanstva s niskim prihodima za račune za energiju (LIHEAP): Dvostranačka skupina od 40 senatora prošlog je tjedna pozvala Trumpovu administraciju da državama isplati preostalih 400 milijuna dolara sredstava LIHEAP-a uključenih u proračun za fiskalnu 2026., u pismu u kojem se navodi rast troškova grijanja zbog neočekivano hladne zime — senatorica Kristen Gillibrand, demokratkinja iz New Yorka i jedna od potpisnica, izjavila je da zahtjev dolazi u trenutku kada “Trumpova administracija ulaže teško zarađeni novac poreznih obveznika u beskonačne ratove u inozemstvu”.
Trumpovi porezni rezovi: Kongres je odobrio 4,5 bilijuna dolara poreznih rezova u sljedećih 10 godina kao dio njegova zakona One Big Beautiful Bill, uključujući produženje poreznih rezova iz Trumpova prvog mandata, kao i nove politike poput ukidanja poreza na prekovremeni rad i napojnice, djelomično financirane kontroverznim promjenama u programu pomoći za prehranu (SNAP), studentskim kreditima i Medicaidu.
Rat u Ukrajini: SAD je ukupno izdvojio 180 milijardi dolara za Ukrajinu kako bi pomogao u financiranju njezina rata s Rusijom, no Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će Ukrajini trebati dodatnih 160 milijardi dolara strane pomoći u sljedeće dvije godine i da je na rubu bankrota.
Pomoć nakon požara: Demokrati u Kongresu više su puta pozvali Trumpovu administraciju da Kaliforniji osigura 34 milijarde dolara iz sredstava Federal Emergency Management Agency koje je guverner Gavin Newsom zatražio kako bi se zajednica Palisades obnovila nakon požara u siječnju 2025.
Paket pomoći farmerima: Poljoprivrednici i neki republikanci traže da se financiranje rata u Iranu poveže s dodatnom financijskom pomoći za farmere, pri čemu neki republikanci razmatraju plan da se uz ratni paket priloži 15 milijardi dolara pomoći farmerima.
Već velika brojka za obranu
Jedan bilijun dolara. Toliko je Kongres odobrio za obrambeno financiranje u fiskalnoj 2026., što je rekordna razina. Trump je u siječnju rekao da će tražiti povećanje od 500 milijardi dolara u svom proračunskom zahtjevu za 2027.
Unatoč toj brojci, Washington Post je izvijestio da se Bijela kuća priprema zatražiti od Kongresa više od 200 milijardi dolara za financiranje rata, pozivajući se na neimenovane izvore. Trump i ministar obrane Pete Hegseth potvrdili su dolazeći zahtjev za financiranjem, pri čemu je Trump u četvrtak rekao novinarima da Bijela kuća traži novac “iz mnogo razloga, izvan onoga o čemu govorimo u vezi s Iranom”, dodajući, “to je mala cijena kako bismo ostali na samom vrhu”. Hegseth je rekao novinarima da se “taj iznos može promijeniti, naravno”, dodajući, “potreban je novac da bi se eliminirali loši momci”. Pentagon je navodno potrošio 11 milijardi dolara na rat u prvih šest dana.
Ostaje pitanje hoće li republikanci imati dovoljno podrške za usvajanje zahtjeva za 200 milijardi dolara za rat u Iranu. U Zastupničkom domu si mogu priuštiti gubitak najviše dva glasa, a potrebna im je i podrška sedam demokrata u Senatu kako bi zaobišli filibuster bez potpore drugih demokrata. Neki republikanci razmatraju prijedlog da se financiranje rata uvjetuje pomoći farmerima, kako bi paket bio prihvatljiviji republikancima, te pomoći nakon požara kako bi se pridobili demokrati, izvijestio je Politico. Senator John Hoeven, republikanac iz Sjeverne Dakote, uvjeren je da bi taj potez osigurao “kritičnu masu” za ratna sredstva, “jer mislim da (demokrati) žele financiranje za požare u Kaliforniji, a (republikanci) žele financiranje za poljoprivredu”, rekao je za Politico. Drugi pak traže način da se troškovi nadoknade. Zastupnik Jodey Arrington iz Teksasa rekao je za CNN da bi Pentagon prvo trebao proći reviziju. Zastupnik Chip Roy iz Teksasa, senatorica Lisa Murkowski s Aljaske i zastupnik Thomas Massie iz Kentuckyja izrazili su suzdržanost, tražeći više informacija o ciljevima, svrsi i vremenskom okviru rata prije odobravanja dodatnog financiranja. Senatorica Susan Collins iz Mainea, koja predsjeda Senatskim odborom za proračun, rekla je novinarima da nije zaprimila nikakav službeni zahtjev iz Bijele kuće, ali da je prijavljenih 200 milijardi dolara “znatno više nego što bih pretpostavila”, dodajući: “ne znam kako je to raspoređeno”. Senator Roger Marshall iz Kansasa također je u četvrtak za Fox Business rekao da mu se taj iznos “čini visokim”.
Čuju se i prve kritike
Najmanje jedan republikanac, zastupnica Lauren Boebert iz Colorada, rekla je da neće podržati dodatno financiranje rata u Iranu, izjavivši za CNN: “Toliko sam umorna od trošenja novca tamo… Imam ljude u Coloradu koji si ne mogu priuštiti život. Trenutačno su nam potrebne politike Amerika na prvom mjestu.” Boebertin stav odražava podjelu unutar Trumpove baze oko rata, pri čemu su istaknute desničarske osobe, uključujući Megyn Kelly, Tuckera Carlsona i bivšu zastupnicu Marjorie Taylor Greene iz Georgije, izrazile snažno protivljenje ratu, tvrdeći da je on u suprotnosti s Trumpovom filozofijom “Amerika na prvom mjestu” i njegovim predizbornim obećanjem da neće ulaziti u nove ratove.
Sara Dorn, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
