Zašto Izrael zasad ne osjeća veće ekonomske posljedice rata s Iranom
Ključnu ulogu ima struktura izraelskog gospodarstva, uz dodatnu zaštitu koju pruža specifičan energetski model.
Jedan od dvaju glavnih aktera u aktualnom ratu na Bliskom istoku još uvijek nije pretrpio značajnije ekonomske posljedice. Izrael je zasad osjetio tek ograničene učinke. Inflacija potaknuta sukobom s Iranom i njegovim širim regionalnim i globalnim posljedicama nakon mjesec dana ostala je umjerena, osobito kada je riječ o cijenama goriva na benzinskim postajama.
Izraelski vozači počet će osjećati učinak rata tek početkom travnja, kada vlada, koja mjesečno regulira maksimalne cijene goriva, u izračune uključi nedavni rast cijena nafte. Cijena litre bezolovnog benzina 95 tada bi mogla prijeći 8 šekela (2,20 eura), što je povećanje od više od 15 posto i približavanje razinama zabilježenima nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., piše Le Monde.
Jedni profitiraju, drugi gube
U sukobu s Iranom i njegovim saveznicima, koji se u Izraelu doživljava kao “egzistencijalan”, ekonomske posljedice, kako međunarodne tako i domaće, zasad su tek sporedna tema u javnoj raspravi. Razlog tome je prije svega struktura izraelskog gospodarstva, koje je u velikoj mjeri orijentirano na usluge i manje ovisno o energetski intenzivnim industrijama. Uz to, posebna energetska struktura pruža određenu zaštitu: domaća proizvodnja prirodnog plina čini 45 posto energetskog miksa, u usporedbi s 37 posto za naftu, što Izraelu omogućuje vlastiti pristup energentima potrebnima za proizvodnju više od 70 posto električne energije.
Rat ima različite učinke na sektore. Zbog čestih raketnih napada potrošnja slabi, a turizam ponovno pada. S druge strane, neki sektori profitiraju, poput obrambene industrije. Tehnološki sektor, ključan za izvoz, ostao je snažan.
Sukob je naveo vladu da smanji prognozu rasta za 2026. s 5,2 na 4,7 posto, no i ta se procjena smatra optimističnom s obzirom na globalne učinke rata. Banka Izraela upozorila je da bi utjecaj mogao biti “još ozbiljniji”, a slične sumnje iznio je i J.P. Morgan.
Manjak radne snage
Nova kriza dolazi nakon što se izraelsko gospodarstvo tek oporavilo od šoka napada 7. listopada 2023. Godina 2025. bila je relativno dobra: rast je ubrzan, inflacija smirena, nezaposlenost vrlo niska, a financijska tržišta snažna. Nakon skromnog rasta od jedan posto u 2024., BDP je 2025. porastao 2,9 posto.
Glavno ograničenje bržeg rasta bio je manjak radne snage, ponajprije zbog mobilizacije rezervista i prekida izdavanja radnih dozvola Palestincima. Uz stopu nezaposlenosti od 2,7 posto u veljači, Izrael je praktički dosegnuo punu zaposlenost, a poslodavci su se okrenuli zapošljavanju novih imigranata.
Unatoč tome, ratovi imaju golem trošak: od listopada 2023. Izrael je izgubio oko 8,5 posto potencijalnog BDP-a, odnosno 177 milijardi šekela (oko 49 milijardi eura). Ukupni trošak sadašnjeg sukoba ovisit će o njegovu trajanju, razmjeru razaranja, broju mobiliziranih rezervista i utjecaju na potrošnju i trgovinu. Središnja banka upozorava da bi vlada mogla morati povećati poreze, iako je to politički osjetljivo u izbornoj godini.
