Marino Bezmalinović: Novi EU natječaji za bespovratna sredstva – više konkurencije, ali i prilika
Marino Bezmalinović, partner i voditelj razvoja projekata u tvrtki UHY Savjetovanje, komentirao je za Forbes Hrvatska koje promjene čekaju hrvatske tvrtke kad je u pitanju dodjela bespovratnih sredstava. One će na tim pozivima sve češće konkurirati tvrtkama iz cijele Europske unije, zbog čega je važno pripremiti se za novi model.
Dodjela EU sredstava hrvatskim tvrtkama trenutačno funkcionira putem Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Kada će se to promijeniti i kakav će biti sljedeći model?
Hrvatski poduzetnici posljednjih su se godina navikli na model u kojem se velik dio EU potpore dodjeljuje kroz nacionalne pozive za bespovratna sredstva. Taj se sustav s vremenom značajno stabilizirao i operativno unaprijedio, pri čemu važnu ulogu imaju institucije poput HAMAG-BICRO-a i resornih ministarstava. Kroz takve natječaje financirala su se ulaganja u proizvodnju, digitalizaciju, energetsku učinkovitost te istraživanje i razvoj.
U tom modelu tvrtke su se uglavnom natjecale unutar domaćeg tržišta, pa je konkurencija bila ograničena na hrvatski institucionalni okvir koji je poduzetnicima bio relativno poznat i predvidljiv.
Sve češće projekti na razini cijele EU
Što se mijenja?
Nakon 2027. očekuju se određene promjene. Nacionalni programi neće nestati, ali će Europska unija sve snažnije poticati i centralizirane programe za konkurentnost, inovacije i strateške tehnologije. To znači da će hrvatski poduzetnici sve češće konkurirati projektima na razini cijele EU, gdje će se natjecati s tvrtkama iz svih država članica.
Za poduzetnike to znači veću konkurenciju, ali i potencijalno veće prilike. Uspjeh će sve više ovisiti o kvaliteti projektnog dizajna, međunarodnoj relevantnosti projekta, partnerstvima i jasnoj tržišnoj logici investicije. Drugim riječima, natjecanje se seli na europsku razinu.
Zato je važno razdoblje do kraja 2027. maksimalno iskoristiti za domaće pozive, ali se istodobno već sada pripremati za novi model u kojem će sposobnost konkuriranja na europskom tržištu igrati ključnu ulogu.
Možete li malo pojasniti što je STEP inicijativa koja će usmjeravati financiranje tehnologija sljedećih godina. Što tvrtke moraju znati o njoj?
STEP inicijativu treba promatrati u kontekstu velikih globalnih gospodarskih i tehnoloških promjena. Europska unija sve jasnije shvaća da konkurentnost više ne može počivati samo na otvorenom tržištu, nego i na sposobnosti da razvija i zadrži ključne tehnologije koje će oblikovati industriju i sigurnost u budućnosti. Pandemija, energetska kriza i geopolitičke napetosti dodatno su naglasile važnost otpornosti lanaca opskrbe i smanjenja strateških ovisnosti.
Za što će se moći dobiti sredstva, a za što ne?
U tom je kontekstu nastala Strategic Technologies for Europe Platform (STEP) inicijativa. Važno je naglasiti da STEP nije pojedinačni natječaj, nego strateški okvir kojim EU usmjerava postojeće izvore financiranja prema tehnologijama od ključnog značaja za budući razvoj Europe. To uključuje digitalne i deep-tech tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije, biotehnologiju te sve više i obrambene tehnologije.
Što to znači?
Za poduzetnike to znači da će prednost imati projekti koji se mogu jasno povezati s tim tehnološkim područjima i pokazati širi doprinos europskim prioritetima. Drugim riječima, STEP ne treba gledati kao ograničenje, nego kao signal u kojem smjeru će se kretati buduća europska ulaganja i gdje će se otvarati nove prilike za financiranje.
Najveći i najvažniji natječaj je SPIN STEP gdje će poduzetnici za razvoj inovacija moći ostvariti do tri milijuna eura. Što su njegove specifičnosti i gdje je tu prilika za RH tvrtke?
SPIN STEP je poziv usmjeren na financiranje istraživanja i razvoja inovacija, konceptualno sličan prošlogodišnjem IRI pozivu. Namijenjen je poduzetnicima koji žele kroz razvojne aktivnosti doći do konkretnih inovativnih rješenja s tržišnim potencijalom. Drugim riječima, riječ je o projektima koji trebaju rezultirati novim proizvodima, uslugama ili tehnološkim iskoracima, a ne o općoj modernizaciji poslovanja.
Ovo nije prvi takav instrument. SPIN je već postojao prije nekoliko godina, kada je fokus bio na strateškim partnerstvima, prioritetnim nišama i regionalnim lancima vrijednosti. Novi SPIN STEP nadovezuje se na taj model, ali ga dodatno usmjerava prema STEP tehnološkim područjima koja Europska unija smatra ključnima za svoju buduću konkurentnost.
SPIN STEP i potpore do tri milijuna eura
Kada će se poduzetnici moći prijaviti?
Trenutačno se očekuje e-Savjetovanje i službena objava poziva. Iako je zaprimanje prijava bilo najavljivano za lipanj, postoje indikacije da bi dinamika mogla biti pomaknuta. To je važno jer priprema kvalitetnog razvojno-istraživačkog projekta, osobito ako uključuje partnere, zahtijeva ozbiljno planiranje i vrijeme.
Prema dostupnim informacijama, novi SPIN STEP mogao bi biti usmjeren više prema kasnijoj fazi razvoja, odnosno eksperimentalnom razvoju i testiranju prototipa. To znači da će prijavitelji morati pokazati višu razinu tehnološke spremnosti projekta već u početnoj fazi.
Za hrvatske tvrtke to može biti velika prilika, osobito za one koje već imaju razrađenu razvojnu ideju i početne tehničke validacije. Uz potpore do tri milijuna eura, takvi projekti mogu postati snažan poticaj za razvoj inovacija i njihov izlazak na tržište. Ključ uspjeha bit će pravovremena priprema, jasno definirani tehnološki ciljevi i uvjerljiva tržišna logika projekta.
U Republici Hrvatskoj dominaciju će preuzeti financijski instrumenti (zajmovi s otpisom glavnice) koja je točno razlika između njih i bespovratnih sredstava?
Financijski instrumenti mogu se najjednostavnije opisati kao model potpore u kojem poduzetnici ne dobivaju samo bespovratna sredstva, nego i povoljne izvore financiranja za rast. Za razliku od klasičnih potpora, riječ je o instrumentima poput zajmova i jamstava koji omogućuju pristup kapitalu brže i uz povoljnije uvjete nego na tržištu. U Hrvatskoj ključnu ulogu u njihovoj provedbi imaju HAMAG-BICRO i HBOR. Posebno su zanimljivi zajmovi s mogućnošću djelomičnog otpisa glavnice. Poduzetnik dobiva sredstva unaprijed za ulaganja, a ako projekt ispuni određene razvojne pokazatelje, dio zajma može biti otpisan. U praksi je to kombinacija kredita i bespovratne potpore.
Aktualan primjer je instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju koji pokreće HAMAG-BICRO. Namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a predviđa mogućnost otpisa do 50 posto glavnice, rok otplate do deset godina i kamatnu stopu do 1,5 posto, što ga čini vrlo atraktivnim razvojnim financiranjem.
U usporedbi s bespovratnim sredstvima, zajmovi su često administrativno jednostavniji i brže dostupni, jer poduzetnik sredstva dobiva unaprijed, a ne kroz sustav refundacije. Upravo zato očekujemo da će financijski instrumenti u budućnosti postajati sve važniji izvor financiranja za tvrtke koje žele brzo ulagati i razvijati nove projekte.
