Svaki četvrti Hrvat koristi AI, ali rijetki znaju kako izvući maksimum
Umjetna inteligencija sve brže pronalazi svoje mjesto u svakodnevnom poslovanju, no u praksi se pokazuje da mnogi zaposlenici još uvijek ne znaju kako je koristiti na način koji donosi stvarnu vrijednost. Iako su alati dostupniji nego ikad, razlika između površnog korištenja i stvarne produktivnosti i dalje je velika.
Podaci pokazuju da je Hrvatska još uvijek u fazi prilagodbe. Prema istraživanjima, oko 25 % građana povremeno koristi AI alate, što je značajan rast u odnosu na ranije godine. Istovremeno, među mladima je situacija drugačija – čak 58 % njih koristilo je umjetnu inteligenciju u posljednjih nekoliko mjeseci.
U poslovnom sektoru trend je još izraženiji: gotovo polovica tvrtki u Hrvatskoj već koristi AI u svakodnevnom radu, dok čak 70 % njih umjetnu inteligenciju vidi kao ključnu konkurentsku prednost .
Promjene u načinu rada posebno su vidljive u segmentu administracije, analitike i upravljanja podacima – područjima u kojima su donedavno dominirali alati poput Excela. Danas se sve češće govori o kombinaciji klasičnih alata i umjetne inteligencije kao novom standardu digitalne pismenosti.
Tu tranziciju iz prve ruke prati i Luka Kobeščak, kroz čije je edukacije u posljednjih 14 godina prošlo više od 40 tisuća polaznika iz vodećih domaćih i stranih tvrtki.
“Excel je i dalje nezamjenjiv alat u svakodnevnom poslovanju, ali umjetna inteligencija postaje svojevrsni ‘turbo punjač’. Ono za što nam je nekada trebalo nekoliko sati, danas možemo napraviti u svega nekoliko minuta – pod uvjetom da znamo kako postaviti zadatak”, ističe Kobeščak.
Nova pismenost na radnom mjestu
Iako interes za AI alate kontinuirano raste, stručnjaci upozoravaju da njihova primjena često ostaje na osnovnoj razini – najčešće za generiranje tekstova ili jednostavne upite. Pravi potencijal, kažu, leži u integraciji umjetne inteligencije u svakodnevne radne procese.
Upravo zato sve više tvrtki traži konkretna i primjenjiva znanja: kako automatizirati repetitivne zadatke, kako ubrzati analizu podataka i kako bolje upravljati informacijama.
“Najveći izazov nije tehnologija, nego način razmišljanja. Ljudi često ne znaju kako ‘komunicirati’ s AI-jem, odnosno kako postaviti kvalitetan upit koji će dati konkretan i koristan rezultat”, dodaje Kobeščak.
Od Excela do umjetne inteligencije
S obzirom na promjene na tržištu, edukacije se također prilagođavaju. Fokus se sve više pomiče s pojedinačnih alata na širu sliku – kako kombinirati postojeća znanja s novim tehnologijama.
U praksi to znači povezivanje Excela i umjetne inteligencije: od napredne analize podataka do automatizacije izvještaja i optimizacije komunikacije. Takav pristup omogućuje zaposlenicima da zadrže kontrolu nad procesima, dok istovremeno značajno povećavaju učinkovitost.
Prve reakcije iz poslovnog sektora pokazuju da je upravo takav model ono što tvrtkama nedostaje – konkretna primjena, a ne teorija.
Budućnost rada već je počela
Sve ukazuje na to da umjetna inteligencija neće zamijeniti postojeće alate, nego ih nadograditi. Oni koji nauče kombinirati tradicionalne metode rada s novim tehnologijama imat će značajnu prednost na tržištu rada.
U tom kontekstu, digitalna pismenost dobiva novo značenje – više nije riječ samo o poznavanju alata, već o razumijevanju kako ih koristiti za donošenje boljih i bržih poslovnih odluka.
Kako zaključuje Kobeščak, “AI nije zamjena za znanje, nego alat koji ga multiplicira. Upravo zato ključno je naučiti ga koristiti na pravi način.
