Ovo europsko nalazište rijetkih metala moglo bi pokriti trećinu potreba EU-a, ali projekt i dalje stoji
Novo istraživanje otkriva milijunske rezerve neodimija i prazeodimija, ključnih sirovina za energetsku i industrijsku tranziciju, koje bi mogle postati presudan faktor u strateškoj borbi Europe s Kinom i SAD-om.
Nova istraživanja potvrdila su da norveško nalazište Fensfeltet, bogato ključnim rijetkim elementima poput neodimija i praseodimija, predstavlja najveći takav resurs u Europi. Prema najnovijim procjenama, rezerve nalazišta udaljenog 150 kilometara jugozapadno od Osla, dosežu oko 15,9 milijuna tona oksida rijetkih zemnih elemenata, što je čak 80 posto više nego što se ranije pretpostavljalo. Riječ je o metalima presudnima za proizvodnju trajnih magneta koji su temelj modernih industrija, od električnih vozila do obrambenih i zrakoplovnih sustava.
Unatoč potencijalu da pokrije do 30 posto europskih potreba, projekt zasad stoji. Razlozi su kombinacija sporih administrativnih procedura, regulatorne neizvjesnosti i visokih financijskih rizika u tržištu kojim dominira Kina.
I rok od 20 godina upitan
Europska ovisnost o uvozu posebno je izražena upravo kod trajnih magneta, gdje Kina pokriva čak 98 posto potražnje. Ta se ranjivost jasno pokazala 2025. godine, kada je Peking privremeno ograničio izvoz i izazvao poremećaje u opskrbnim lancima. U tom kontekstu, Fensfeltet se nameće kao strateški projekt koji bi mogao redefinirati europsku sirovinsku sigurnost.
Iako nalazište ima tehničke prednosti jer je smješteno je u karbonatnoj stijeni drevnog vulkana, što olakšava izdvajanje metala, institucionalne prepreke i dalje dominiraju. U Europi je u prosjeku potrebno oko 20 godina da rudarski projekt postane operativan. Tvrtka Rare Earths Norway planira pokrenuti proizvodnju prije 2035., no bez snažnije političke i financijske podrške taj rok ostaje upitan, piše Le Monde.
Dodatni izazov predstavlja okolišni aspekt. Na lokaciji je identificirano 78 ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, što otvara prostor za pravne sporove i potencijalna kašnjenja. Istodobno, lokalne vlasti suočene su s ograničenim kapacitetima za procjenu utjecaja, dok okolišne organizacije traže detaljnije analize i razmatranje alternativnih rješenja.
Kina i SAD snažno ulažu
Za razliku od Europe, konkurenti već aktivno interveniraju. Sjedinjene Američke Države ulažu milijarde dolara u sektor i nude investitorima sigurnosne mehanizme poput jamstava otkupnih cijena, dok Kina desetljećima sustavno subvencionira industriju i zadržava sposobnost brzog rušenja cijena kako bi eliminirala konkurenciju.
U takvim uvjetima Fensfeltet postaje više od rudarskog projekta, on je test europske industrijske politike. Bez ubrzanja procedura i uvođenja financijskih instrumenata za smanjenje rizika, Europa riskira propustiti priliku da osigura vlastiti izvor ključnih sirovina i smanji stratešku ovisnost o globalnim silama.
