Digitalni suverenitet, umjetna inteligencija i data centri vruće teme na AmChamovoj konferenciji
Predavanja i dvije panel rasprave obilježili su osmu konferenciju Digitalna Hrvatska 2030. u AmChamovoj organizaciji. Postavilo se i pitanje privlačenja investitora radi ulaganja u nove podatkovne centre u Hrvatskoj.
Američka gospodarska komora u Hrvatskoj održala je osmo izdanje konferencije „Digitalna Hrvatska 2030.“, koja je i ove godine okupila brojne predstavnike poslovnog i javnog sektora. Fokus konferencije bio je na digitalnim inovacijama, stvaranju razvojnih prilika kroz primjenu novih tehnologija te ulozi transatlantske suradnje u kontekstu digitalne suverenosti.
Kroz dvije panel rasprave i predavanja predstavljeni su vodeći trendovi u razvoju i primjeni umjetne inteligencije, računalnog oblaka i digitalnih tehnologija.
Državni projekti
„Digitalna transformacija ključan je pokretač rasta i konkurentnosti Hrvatske, a njezin daljnji razvoj treba se temeljiti na snažnom digitalnom ekosustavu, primjeni naprednih tehnologija te suradnji javnog i privatnog sektora, uz očuvanje digitalne suverenosti i otvorenosti prema međunarodnim partnerstvima“- istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska.
Kroz glavni govor, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je važnost razvoja informacijske infrastrukture u Hrvatskoj: „Cilj je uspostaviti pouzdanu, sigurnu i interoperablinu državnu informacijsku infrastrukturu koja omogućava razvoj širokog spektra digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte. U skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. i vizijom Europskog digitalnog desetljeća, pokrenuli smo i provodimo niz ključnih projekata. Proširen je kapacitet Centra dijeljenih usluga, moderniziran je sudski registar, a realizacijom IRN koridora, u okviru regije Triju mora prestajemo biti samo korisnici tuđih tehnologija i postajemo predvodnik u „Deep Tech“ sektoru“ – istaknuo je ministar Habijan.
Naveo je i kako je na Nacionalnom planu za razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine bilo uključeno 100 stručnjaka i 55 institucija. Teme su uključivale kapacitete, infrastrukturu, etička načela, inovacije, razvoj, ali i brigu da se ne pretjera s regulacijom kako se ne bi sputavalo istraživanje i razvoj.
Kad je u pitanju zaštita maloljetnika, implementiran je Digital Service Act, no to nije dovoljno. Jedna od aktualnosti je i ograničavanje pristupa društvenim mrežama mlađima od neke dobi u nekim državama svijeta. Habijan je rekao kako osim dobre ideje treba imati i dobru tehničku provedbu kako bi to ograničenje bilo funkcionalno u praksi.
Kako pomoći digitalnim poduzetnicima?
Predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović istaknuo je najvažnije stvari koje bi pomogle digitalnim poduzetnicima. Prva je dobar porezni okvir, s naglaskom na porez po odbitku i druge pogodnosti iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Druga je dobar zakonodavni okvir uz praksu koja bi bila brža, poštenija i manje korumpirana. Treća i četvrta su Vlada kao partner poduzetnicima i kao njihov korisnik.
U sklopu prve panel rasprave Ivor Bakša iz Triple Innovationsa, Dino Mileta is Uprisea, Nenad Raca iz Aduro ideje i Davor Aničić iz Velebit AI-ja predstavili su svoje projekte poput optimizacije digitalnih platformi u farmaceutskoj industriji, razvoja pametnih rješenja za elektroenergetski sektor, telekome i primjene umjetne inteligencije u poslovanju. U raspravi su sudjelovali p.o. ravnateljica Uprave za digitalno gospodarstvo Maja Vitaljić, glavni direktor za segment poslovnih korisnika A1 Hrvatska Daniel Šimić i direktor Mastercarda za odnose s javnim sektorom i javne politike u Hrvatskoj i Rumunjskoj Ralph Rogobete.
Druga panel rasprava bila je posvećena ulozi transatlantske suradnje u kontekstu digitalne suverenosti. Na panel raspravi su sudjelovali Country Manager Oraclea Hrvatske Boris Petrušić, predsjednik Uprave APIS IT-a Saša Bilić i direktor tvrtke Digital Realty Goran Đoreski.
Kao važna tema u raspravi nametnulo se pitanje digitalnog suvereniteta – koncept prema kojem država, organizacija ili zajednica ima kontrolu nad vlastitim digitalnim resursima, podacima i tehnologijama, bez prevelike ovisnosti o vanjskim akterima.
Hrvatska kao lokacija za gradnju data centara?
Bilić je istaknuo kako prema zakonu državni podaci moraju biti pohranjeni na području Republike Hrvatske. Značajnu ulogu u izgradnji nacionalne infrastrukture odigrala je Europska unija, jer je državni oblak u potpunosti izgrađen europskim novcima, uspostava uglavnom europskima, a i nadogradnje su u cijelosti plaćene iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Đoreski je naveo podatak iz Španjolske prema koje svaki euro uložen u podatkovne centre (u toj državi) donosi devet eura. Istaknuo je kako Hrvatska ima dovoljno električne energije, zemljišta i kadra koji govori engleski jezik, zbog čega bi se u njoj moglo graditi znatno više data centara nego ih trenutačno ima. Kaže kako mreža sjeverozapadne Hrvatske ima oko 12 gigawata raspoložive snage, dok se u vršnoj potrošnji troši tek tri. Trenutačno se u državi proizvodi oko 70 posto potrebne struje, no za slučaj potrebe ne bi bio problem povećati uvoz.
No, probleme vidi u tome što građevinske i elektro tvrtke nisu dorasle izgradnji data centara. Kako bi se to promijenilo, podigla svijest građana i pomoglo dobavljačima da dignu kvalitetu, hrvatske tvrtke koje upravljaju data centrima 2024. godine osnovali su Hrvatsku udrugu data centara.
