Rast plaća u Europi od 2020.: Gdje je Hrvatska?

Uzimajući u obzir inflaciju, realne satnice pale su za 3% u EU u posljednjih pet godina. Rast plaća bio je jači u zemljama izvan eurozone i u onima s nižim razinama plaća.

Satnice u Europskoj uniji porasle su s 21,5 eura u 2020. na 26,2 eura u 2025. godini, što je nominalni rast od 21,9 posto. Međutim, to ne uzima u obzir inflaciju.

Potrošačke cijene roba i usluga porasle su za 25,6% u istom razdoblju. Kao rezultat toga, realne plaće pale su za 3%, što znači da je kupovna moć kućanstava pala.

Dakle, kako su se plaće i inflacija razvijale u posljednjih pet godina diljem Europe? Koje su zemlje realni pobjednici, a koje gubitnici od 2020.?

Od 30 europskih zemalja, realne plaće pale su u 12, dok su porasle u 18, prema podacima Eurostata, temeljenim na izračunima Euronewsa. Brojke se temelje na bruto plaćama iskazanim u nacionalnim valutama.

Pobjednici rasta izvan eurozone

Bugarska je jasan pobjednik, s realnim plaćama koje su kumulativno porasle za 37,4% između 2020. i 2025. godine.

U Bugarskoj je 2023. godine stupio na snagu zakon koji zahtijeva da minimalna plaća bude najmanje 50% prosječne bruto plaće.

Srbija (25,4%), Hrvatska (21,1%) i Litva (21,1%) također su zabilježile porast od više od 20%.

Tri vodeće zemlje nisu bile dio eurozone 2020. godine. Budući da su se neke zemlje pridružile između 2020. i 2025. godine, grupiranje eurozone temelji se na njezinom sastavu iz 2020. godine.

Još tri zemlje izvan eurozone – Rumunjska (19,7%), Mađarska (18,8%) i Poljska (17,8%) – također su zabilježile realni rast između 15% i 20%

Unutar eurozone, Slovenija (14,4%), Latvija (10,6%) i Grčka (8,6%) također su zabilježile značajan porast u tom razdoblju.

U polovici europskih zemalja realne plaće promijenile su se između -5% i 5%, što ukazuje na relativno male varijacije.

Unutar četiriju najvećih gospodarstava EU-a, realne plaće su pale u svim zemljama. Italija je zabilježila najveći pad od 9,2%, a slijedi Španjolska s 5,9%. Njemačka (-3,2%) i Francuska (-3,3%) bile su nešto ispod prosjeka EU-a.

Razumijevanje razlika među zemljama

Nominalni rast plaća mora premašiti inflaciju kako bi došlo do rasta realnih plaća. Međutim, razina plaća također utječe na brojke realnog rasta. To je poznato kao učinak “sustizanja”.

Bugarska je imala najniže satnice u 2025. godini, dok su Mađarska i Rumunjska također bile među pet najnižih.

Ekonomski gledano, lakše je za zemlju povećati plaće s 5,7 eura u 2020. na 10,5 eura u 2025., kao u Bugarskoj, nego za zemlju poput Njemačke porasti s 28,6 eura na 34,5 eura.

Inflacija i nominalni rast

Promatranje inflacije potrošača i rasta nominalnih plaća u istom grafikonu još je jedan način za procjenu trendova u realnim iznosima.

Kumulativno, nekoliko zemalja zabilježilo je snažan nominalni rast plaća od preko 60% od 2020.

Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (84,2%), Mađarskoj (82,7%) i Rumunjskoj (73,1%). Međutim, inflacija je i u tim zemljama bila vrlo visoka — 34,1%, 53,7% i 44,6%.

Nasuprot tome, Italija je zabilježila najniži nominalni rast od 9,5%, a slijede Malta (13,3%) i Francuska (14,1%). Iako je inflacija u tim zemljama bila ispod prosjeka EU, rast plaća i dalje nije pratio njezin tempo.

Koje zemlje imaju najviše, a koje najniže plaće?

Iako su stvarne promjene plaća važne, važna je i njihova razina, budući da se satnice uvelike razlikuju u ovih 30 zemalja.

Od 2025. godine, Bugarska ima najnižu plaću od 10,5 eura, dok Luksemburg ima najvišu od 49,7 eura.

To znači da iako Bugarska smanjuje jaz, značajna razlika u razinama plaća između dvije zemlje i dalje postoji.

Općenito, plaće su najviše u sjevernoj i zapadnoj Europi, a najniže u istočnoj Europi.

Čak i među najvećim gospodarstvima EU-a, razlika u plaćama je zapanjujuća. Od 2025. godine, Njemačka (34,5 eura) nudi najvišu bruto satnicu, dok Španjolska (19,5 eura) ima najnižu.