Bankari u Opatiji objasnili zašto cijene stanova rastu. Stambeni krediti među najpovoljnijima u EU
Stambeni krediti, tehnologija i investicije bile su u fokusu prvog dana HUB-ove konferencije održane u Opatiji. Situacija u bankarskom sektoru je trenutačno odlična, no globalna kriza prijeti i Hrvatskoj.
Hrvatska udruga banaka (HUB) okupila je u četvrtak predstavnike bankarskog sektora na 29. Konferenciji Financijsko tržište koja se tradicionalno održava u Opatiji.
Okupljenima se prvo obratila direktorica HUB-a Tamara Perko koja je naglasila kako financijski sustav nije sam sebi svrha nego je podloga i multiplikator razvoja.
U svom obraćanju istaknula je tri ključne poruke: snažan i stabilan bankarski sustav važan je dio sigurnosne infrastrukture, uvjeti financiranja u Hrvatskoj ostaju vrlo konkurentni, a razvoj tržišta kapitala jedan je od ključnih preduvjeta za snažniji investicijski ciklus. Posebno se osvrnula i na važnost pravne sigurnosti, naglasivši kako Hrvatska danas gospodarski i financijski dobro stoji, ali ne smije dopustiti situacije u kojima se zbog dugotrajnih pravnih postupaka stvara nesigurnost za investitore, građane i financijski sektor.
Dodala je kako je bankarski i financijski sektor uvijek tu da apsorbira šokove i djeluje u krizama, a u razdoblju rasta daje polugu za taj rast.
Dotaknula se i teme priuštivog stanovanja uz isticanje par zanimljivih podataka. Nekretnine se u 50 do 60 posto slučajeva kupuju gotovinom. Predstavila je podatke iz kojih se vidjelo kako se za ratu stambenog kredita od 150.000 eura danas izdvaja puno manji postotak plaće nego prije nekoliko godina, no treba imati na umu kako su od tada i cijene nekretnina značajno skočile.
Vujčić: Krov se popravlja dok sija sunce
Mogućnost jačanja krize zbog rata u Iranu i rasta cijena nafte dotaknuo je i guverner HNB-a Boris Vujčić, čije predavanje je imalo naslov: Krov se popravlja dok sija sunce. To je ujedno bio i njegovo posljednje sudjelovanje na HUB-ovoj konferenciji u ulozi guvernera HNB-a, s obzirom da uskoro prelazi na funkciju drugog čovjeka Europske središnje banke.
Situacija za bankarski sektor trenutačno je prilično “sunčana”, s obzirom da ostvaruje rekordno visoke prinose, a različiti podaci su na svom povijesnom maksimumu. Istovremeno, Hrvatska je jedna od tri najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji nakon Covid epidemije. Istaknuo je i kako su trenutačno kamatne stope u Hrvatskoj ispod prosjeka Europske unije, uključujući Njemačku.
Doduše, cijene kvadrata rastu – Hrvatska je po rastu cijena nekretnina bila treća u Europi u 2025. godini iza Portugala i Mađarske.
Dodao je i kako je rast kredita je snažan, ali pogoršanje salda tekućih računa s prognozom povećavanja deficita upozorava na oprez u budućnosti.
Slabi udio dolara u rezervama centralnih banaka
Član administrativnog odbora za preispitivanja Europske središnje banke Damir Odak održao je predavanje na temu američkog dolara kao globalne rezervne valute. Pojasnio je kako je 1944. godine nastao dolar-centrični sustav te kako uloga dolara u zadnje vrijeme slabi.
Istaknuo je i razliku između globalne i rezervne valute. Globalna se koristi u međunarodnim plaćanjima, a rezervnu središnje banke drže u svojim rezervama kako bi ostale kredibilne i kad nešto “pođe po zlu”. Udio dolara u međunarodnim plaćanjima 2025. godine je iznosio 48 posto. Slijede euro s 22 posto i funta sa šest posto. Udio dolara u rezervama se smanjuje te sada iznosi 58 posto naspram 71 posto koliko je iznosio prije 25 godina. Pozicija eura i jena je stabilna (20% odnosno 5%), dok jača udio funte, kanadskog i australskog dolara te norveške i švedske krune.
Cijene stanova rastu jer se ‘pomaže’ samo potražnji
Prvi dan konferencije nastavio se s dva okrugla stola. Tema prvoga bilo je bankarstvo u novom ciklusu: Profitabilnost, stambeno kreditiranje i održivost tržišta nekretnina. Moderirao ga je Velimir Šonje iz Arhivaanalitike, a na njemu su sudjelovali predsjednici Uprava banaka: Marko Badurina iz HPB-a, Balázs Békeffy iz OTP banke, Liana Keserić iz RBA i Mario Žižek iz Addiko banke.
Addiko je jedina od navedenih banaka koja trenutačno ne nudi stambene kredite jer su se oni pokazali najkompliciranijima po kriteriju procesa odobravanja, a problem je i pravosuđe. Kod neprihodujućih kredita realiziranje kolaterala traje i neizvjesno je. Izostanak tih kredita u ponudi Addiko je nadoknadio gotovinskim kreditima koji se često koriste za dugoročna dobra i investicije poput kupnje automobila ili opremanje domova.
Keserić se istaknula povoljne tržišne okolnosti i rast financijske pismenosti građana, a svi okupljeni složili su se da je to dobro i za građane i za banke. RBA u zadnje dvije godine bilježi kontinurani rast potražnje za stambenim kreditima. Raste im i broj i volumen.
Békeffy se osvrnuo na veliku potražnju i malu ponudu stanova. “Treba promijeniti prostorne planove i propuhati administraciju” – rekao je i požalio se da su procesi spori i nema velikih projekata. Žižek uzrok vidi u zauzetosti resursa EU projektima. Istaknuo je kako se u državama s najvećim rastom cijena nekretnina 10 godina sufinancira potražnju.
“Ako pomažemo samo onima koji žele kupiti stan, a ne riješimo sustav, rezultat je povećanje cijena. Treba investitorima pomoći da podignu ponudu” – rekao je Békeffy i dodao kako i nepopularni porez za nekretnine može utjecati na pad cijena.
Anketa među sudionicima konferencije koji dolaze primarno iz bankarskog sektora pokazala je kako oko 62 posto (podaci su se mijenjali jer se glasalo uživo) očekuje usporavanje kad je u pitanju stambeno kreditiranje.
Kamate na stambene kredite među najnižima su u euro području, a ni Badurina ni Keserić ne očekuju agresivno dizanje tih stopa kao 2022. i 2023. godine. Po procjenama RBA ECB će vjerojatno kamate krajem lipnja povećati za 0,25 postotnih bodova pa će završiti na 2,5 posto.
Umjetna inteligencija mijenja način poslovanja
RBA i Addiko dotaknuli su se i pitanja digitalizacije na kojem očito puno rade.
“Pitajte me za tri mjeseca”, rekla je Keserić istaknuvši da dinamika umjetne inteligencije mijenja paradigmu i operativni način poslovanja. Proces podizanja stambenog kredita također planiraju digitalizirati iako je to težak proces s puno koraka. Realizaciju nekih projekata su zaustavili, jer im oni možda neće ni trebati uz umjetnu inteligenciju. Dodala je kako će je manje koristiti za klijenta, a više za zaštitu.
Nadovezao se Žižek, koji je rekao kako na neke funkcije AI-ja još testiraju. Primjerice koriste JOPPD obrazac kako bi iz njega verificirali stanje klijenata, no on trenutačno daje dosta krivih informacija te ga nastoje istrenirati.
George će uskoro omogućiti pristup trading platformi
Tema drugog panela bila je uloga banaka u investicijskoj transformaciji Hrvatske. Moderirao ju je Mladen Sirovica s HRT-a, a na njoj su sudjelovali predsjednici Uprava banaka: Dalibor Ćubela iz Zabe, Dinko Lucić iz PBZ-a i Christoph Schöfböck iz Erste banke.
Tržište su ocijenili bankocentričnim, jer banke igraju ključnu ulogu u razvoju tržišta kapitala.
“Banke sudjeluju aktivno u formiranju i produbljivanju tržišta kapitala, jer njihova uloga nije samo odobriti kredit, nego prepoznati potencijal kod klijenta” – rekao je Lucić. Dodao je kako će se bankocentričnost smanjivati jer je to proces zrelosti tržišta kapitala koje kod nas ipak postoji kraće nego u zapadnim državama.
Schöfböck je dodao kako fali volumen na burzi, odnosno tvrtke “slonovi”. Izrazio je žaljenje jer se nisu prodali udjeli u velikim tvrtkama poput HEP- koje bi brzo mogle biti spremne za IPO. Napomenuo je da misli na udjele od 20-ak posto uz koje bi se dobilo na volumenu.
Pohvalio se i kako uskoro korisnicima svog internet bankarstva George planiraju omogućiti pristup trading platformi koja će omogućiti trgovanje u cijelom svijetu.
Na pitanje gdje očekuje investicije, Lucić je istaknuo energetski sektor koji će se snžno razvijati. Potencijal vidi i u segmentima turističkog sektora poput ponude više klasi i specijalizirane poput medicinskog turizma. Naveo je još infrastrukturu i proizvodnju hrane.
Ćubela je naveo kako je trenutačno sedam posto građana uključeno u tržište kapitala, dok očekuje kako će se do kraja desetljeća povećati na 15 do 20 posto.
Prema anketi među sudionicima konferencije, glavni ograničavajući faktor za investicije su regulatorna i administrativna ograničenja (38%), a gotovo jednako su važni neučinkovitost pravosuđa i pravna nesigurnost (35%).
