HUB analizirao doprinos banaka rastu i razvoju Hrvatske
Hrvatska je 2023. imala treću najgušću mrežu bankomata u EU i pripada maloj skupini država članica nižeg stupnja razvitka u kojima se gustoća mreže bankomata povećala 2023. u odnosu na 2022. godinu.
Objavljen je novi broj publikacije “HUB Analize 81: Doprinos banaka rastu i razvoju Hrvatske”. Banke u Hrvatskoj nastavljaju igrati ključnu ulogu u stabilnosti, razvoju i digitalnoj transformaciji nacionalnog gospodarstva. Analiza donosi podatke koji potvrđuju snažnu ulogu banaka ne samo u financiranju gospodarstva, već i u modernizaciji usluga, ulaganjima u tehnologiju, zapošljavanju i javnim financijama.
Banke čine čak 67% financijskog sektora s ukupnom aktivom koja iznosi oko 98% BDP-a Hrvatske. Uspješno obavljaju ključne funkcije: čuvanje štednje, kreditiranje građana i poduzeća, platni promet i podršku tržištu kapitala. Hrvatski financijski sektor čini 147% BDP-a, što ga čini jednim od stupova gospodarstva.
Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji i odgovornom upravljanju, Hrvatska je jedina članica EU koja u zadnjih 20 godina nije spašavala banke javnim sredstvima, čime je očuvana fiskalna stabilnost i povjerenje građana.
Hrvatska po korištenju internetskog bankarstva iznad prosjeka EU-a
Banke ulažu višestruko više od svog udjela u BDP-u – 3,4% svih investicija u novu dugotrajnu imovinu, te čak 6,2% investicija u intelektualnu imovinu, prije svega u softver i digitalne alate. Zahvaljujući tim ulaganjima, Hrvatska je po korištenju internetskog bankarstva iznad prosjeka EU-a i ispred zemalja poput Slovačke, Italije i Poljske.
S udjelom od samo 1% u ukupnoj zaposlenosti, banke ostvaruju oko 3,4% BDP-a i imaju najveću produktivnost po zaposlenom u zemlji – oko 75.000 eura bruto dodane vrijednosti po osobi. Istovremeno, sudjeluju s 1,7% u ukupnim porezima i doprinosima na rad i s 10,7% u porezu na dobit, što pokazuje njihov iznadprosječan fiskalni značaj.
Kreditna aktivnost banaka usko je povezana s gospodarskim ciklusima – primjerice, realni rast kredita je 2020. ublažio ekonomski udar pandemije. Analiza potvrđuje da u Hrvatskoj postoji značajan prostor za rast kreditiranja jer su omjeri kredita u BDP-u ispod očekivanih razina za zemlju hrvatskog stupnja razvoja.
Hrvatska je 2023. imala treću najgušću mrežu bankomata u EU i pripada maloj skupini država članica nižeg stupnja razvitka u kojima se gustoća mreže bankomata povećala 2023. u odnosu na 2022. godinu. Mreže se uglavnom smanjuju zbog strukturnog pada potražnje za gotovinom. Najrazvijenije države članice EU, poput Švedske, Irske, Nizozemske i Danske, već se nalaze na europskome dnu prema pokazatelju gustoće bankomatske mreže zbog strukturnog pada potražnje za gotovinom. I u Hrvatskoj je započeo trend smanjenja gustoće, no turizam je važan faktor održavanja mreže, što se vidi iz činjenice da se na vrhu ljestvice gustoće uz Hrvatsku nalaze Austrija, Portugal, Bugarska, Italija i Španjolska – redom turističke zemlje.
