Zlato ili nafta: Što je bolje ulaganje tijekom rata s Iranom i rasta cijena?
Uvriježeno je mišljenje da zlato štiti investitore tijekom ratova i inflacije. No sukob s Iranom potpuno je preokrenuo tu logiku. Od početka rata cijena Brent nafte skočila je 37 posto, dok je zlato palo 10 posto.
Rat u Iranu potpuno je promijenio pravila zaštite od inflacije. Od 27. veljače, dana prije početka operacije Epic Fury, cijena Brent nafte skočila je 37 posto, dok je zlato palo 10 posto. Dva sredstva koja investitori tradicionalno koriste za zaštitu od inflacije i geopolitičkih šokova sada se kreću u potpuno suprotnim smjerovima.
Rast cijene nafte relativno je lako objasniti. Prema Goldman Sachsu, iz proizvodnje je ispalo oko 14,5 milijuna barela nafte dnevno iz Perzijskog zaljeva, što je globalne zalihe gurnulo prema rekordnom padu od 11 do 12 milijuna barela dnevno u travnju. Ekonomija nafte prilično je jednostavna: kada ponuda padne, cijene rastu dok se potražnja ne prilagodi. Brent je skočio sa 70 na oko 100 dolara po barelu, nakon što je kratko dosegnuo vrhunac od 126 dolara, piše Euronews.
Ponašanje zlata mnogo je teže objasniti. Plemeniti metal porastao je čak 65 posto tijekom 2025. godine. Središnje banke kupovale su ga tri godine zaredom, a stratezi su ga smatrali ultimativnom zaštitom od rata. Ipak, izgubio je oko desetinu vrijednosti upravo u trenutku kada je izbio sukob od kojeg je trebao štititi investitore.
Ključ su kamatne stope
Zlato ne isplaćuje kamatu, dividendu ni prinos. Upravo je to ključ cijele priče. Vrijednost zlata za investitore određuje oportunitetni trošak njegova držanja, a taj trošak ovisi o razini realnih kamatnih stopa u SAD-u.
Kada prinosi rastu, investitor koji umjesto američkih državnih obveznica s prinosom od četiri posto drži zlato svakodnevno gubi potencijalni prihod. Kada kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije jer alternativna ulaganja donose manje prinose.
Zbog toga je zlato snažno raslo tijekom 2025. Tržišta su očekivala dva ili tri smanjenja kamata američkog Feda do kraja 2026., realni prinosi padali su, a zlato je imalo snažan vjetar u leđa.
Rat u Iranu taj je trend potpuno preokrenuo. Prema CME FedWatch alatu, tržište sada kao najizgledniji scenarij vidi da tijekom cijele godine neće biti nijednog smanjenja kamatnih stopa.
Štoviše, tržišta danas procjenjuju da je veća vjerojatnost novog povećanja kamata nego njihova smanjenja. Zlato je odmah reagiralo na promjenu očekivanja.
Cijena je pala s 5275 dolara po unci 27. veljače na 4735 dolara, što je pad od 540 dolara u deset tjedana.
U Morgan Stanleyu smatraju da je osjetljivost zlata na monetarnu politiku danas postala važnija od njegova statusa sigurnog utočišta, čime je smanjena njegova učinkovitost kao zaštite od inflacije i geopolitičkih rizika. Drugim riječima, zlato ne reagira izravno na ratove ili inflaciju, nego na reakciju središnjih banaka nakon tih događaja.
Koja je uloga zlata?
Klasična teorija kaže da zlato štiti od inflacije. No stvarnost je složenija. Zlato zapravo ne štiti od same inflacije, nego od gubitka povjerenja u institucije koje bi inflaciju trebale kontrolirati.
Kada inflacija raste umjereno, primjerice s dva na 3,3 posto, tržišta još uvijek vjeruju da Fed ima alate i kredibilitet da problem riješi višim kamatama ili restriktivnijom politikom. To automatski podiže realne prinose i smanjuje interes za zlato.
Upravo se to događa 2026. godine. Inflacija jest problem, ali investitori još vjeruju da je američka središnja banka može staviti pod kontrolu. Pravi trenutak za zlato dolazi tek kada se to povjerenje raspadne, kada inflacija izmakne kontroli, a investitori počnu sumnjati u sposobnost središnje banke da zaštiti vrijednost valute.
Tako je bilo tijekom inflacijske krize 1970-ih, europske dužničke krize ili pandemije 2020., kada su monetarne i fiskalne intervencije bile ekstremne. Rat u Iranu zasad nije proizveo krizu povjerenja u Fed. Proizveo je samo energetski šok za koji tržišta vjeruju da će ga Fed pokušati obuzdati visokim kamatnim stopama.
To objašnjava zašto je zlato tijekom rata palo 10 posto.
U Goldmanu nisu promijenili prognoze
Unatoč kratkoročnom padu, Goldman Sachs i dalje očekuje da bi zlato do kraja 2026. moglo dosegnuti 5400 dolara po unci. Glavni razlozi su nastavak kupnje zlata od strane središnjih banaka i očekivanje da će Fed ipak prije ili kasnije ponovno početi smanjivati kamatne stope.
Oko 70 posto središnjih banaka koje je Goldman anketirao očekuje rast globalnih zlatnih rezervi tijekom sljedećih 12 mjeseci, a sličan udio vjeruje da će cijena zlata ostati iznad 5000 dolara po unci. No banka upozorava da kratkoročni rizici i dalje idu u smjeru slabijeg zlata, osobito ako se problemi u Hormuškom tjesnacu nastave.
Goldman je podigao prognozu cijene Brent nafte za kraj 2026. sa 80 na 90 dolara po barelu, uz upozorenje da bi cijena mogla prijeći i 100 dolara ako se promet kroz Hormuški tjesnac ne normalizira do kraja srpnja.
Što to znači za investitore
Naftni šok koji smanjuje ponudu i podiže cijene sirove nafte izravno povećava inflaciju. Nafta je jedina “zaštita od inflacije” koja profitira upravo od izvora same inflacije. Investitori koji su tijekom rata kupovali naftu praktički su zaradili na samom uzroku rasta cijena.
Kod zlata je situacija puno složenija. U ranim fazama rasta cijena zlato često pada jer središnje banke podižu kamatne stope ili ih drže visokima, čime zlato postaje manje privlačno ulaganje. Tek kada inflacija ozbiljno ugrozi povjerenje u monetarni sustav, zlato ponovno postaje pravo sigurno utočište.
Kada se Hormuški tjesnac ponovno otvori, cijene nafte vjerojatno će pasti, a Fed će ponovno dobiti prostor za snižavanje kamata. Tada bi se i trend zlata mogao ponovno okrenuti. Do tada, rat koji je trebao učiniti zlato najvećim pobjednikom tržišta zasad je proizveo upravo suprotan efekt.
