Države kupile 863 tone zlata u 2025: Poljska vodeći kupac zlata. Evo koliko ga ima Hrvatska
Centralne banke su u 2025. kupile 863 tone zlata, a snažan trend nastavljen je i u prvom kvartalu 2026., kada su službene institucije neto kupile gotovo 244 tone. Narodna banka Poljske bila je najveći kupac zlata u 2025. godini, s dodatne 102 tone, čime je povećala zlatne rezerve na 550 tona, a u prvom kvartalu 2026. dodala je još 31 tonu zlata i povećala ukupne rezerve na 582 tone.
Republika Hrvatska preko Hrvatske narodne banke pak posjeduje 1.8 tona zlata dok su susjedi poput Slovenije završili 2025. s 4,23 tone zlatnih rezervi, a Srbija je 2025. godinu završila, kako navodi NBS s rekordnih 52,5 tona.
“Godine 1880. zlato unutar deviznih rezervi svih centralnih banaka činilo je 90 % ukupnih deviznih rezervi, da bi 2007.godine palo na najniže razine u visini tek 9,1%. Razlog tome bio je trend ulaganja u USD obveznice koje su nosile prinos za razliku od zlata. Trend se u zadnjih 20-ak godina korjenito promijenio tako da se kroz proces dedolarizacije radi zamjena imovine odn. prodaju se USD obveznice i kupuje zlato kao temelj povjerenja u monetarnu politiku. Time zlato ne postaje samo „alat“ već dio monetarne strategije kojoj pristupaju centralne banke. Navedenom činjenicom, zlato prestaje biti relikt prošlosti, i postaje garancija monetarne stabilnosti u budućnosti.
HNB za vrijeme guvernera Željka Rohatinskog prodaje 13 tona zlata u zamjenu za USD, kao odgovor na ondašnji trend većine centralnih banaka, što u načelu se nije pokazalo kao najmudrija odluka. No, lako je danas suditi o tome. Mislim da je nužno donesene odluke, uvijek gledati u kontekstu vremena kada su donesene“, istaknuo je Vladimir Potočki, član uprave Auro Domus Online i direktor sektora investicijskog zlata.
U uvjetima rata, sankcija, trgovinskih napetosti i sve izraženije podjele globalnog financijskog sustava, zlato ponovno dobiva ulogu sigurne i izrazito likvidne imovine.
“Prema podacima World Gold Councila, centralne banke su u 2025. godini neto kupile 863,3 tone zlata. Iako je to manje od više od 1.000 tona godišnje koliko su kupovale u prethodne tri godine, potražnja je i dalje znatno iznad dugoročnog prosjeka iz razdoblja 2010.–2021., koji iznosi 473 tone godišnje. Trend se nastavio i u 2026. godini gdje su u prvom kvartalu centralne banke i druge službene institucije kupile su 243,7 tona zlata, što je 17% više nego u prethodnom kvartalu i 3% više nego u istom razdoblju godinu ranije. Najveći kupci u prvom kvartalu bile su Poljska, Uzbekistan i Kazahstan”, navodi u svojoj analizi Vladimir Potočki.
Najveći prijavljeni kupci zlata u prvom tromjesečju 2026.:
- Poljska – 31 tona
- Uzbekistan – 25 tona
- Kazahstan – 12 tona
- Kina – 7 tona
- Češka i Malezija – 5 tona
Ovi podaci imaju i snažnu geopolitičku težinu. Poljska je zemlja na istočnom krilu NATO-a, neposredno uz prostor najveće sigurnosne krize u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Njezina kupnja zlata nije samo financijska odluka, nego i poruka o načinu na koji države razmišljaju o sigurnosti, rezervama i monetarnoj neovisnosti.
“Centralne banke ne kupuju zlato zato što prate kratkoročni tržišni trend, nego zato što žele dio rezervi držati u imovini koja nije vezana uz jednu valutu, jedan financijski sustav ili jednu političku odluku. Uloga zlata danas je prije svega strateška jer postoje ozbiljne naznake kraja petrodolara. Činjenica je da bi rat u Perzijskom zaljevu i taj čuveni Hormuz mogli potpuno promijeniti globalnu financijsku arhitekturu”, zaključuje analizu Potočki.
