UGP prikupio 30.000 potpisa protiv povećanja nameta, ministar Ćorić najavio sastanak s njima
UGO i SMOI prikupili su peticijom “Ne novim nametima” više od 30.000 potpisa s ciljem dijaloga s Vladom radi izbjegavanja uvođenja novih poreza. Najveći fokus u njihovoj akciji je na sprječavanju jačeg oporezivanja paušalnih obrtnika. Sljedećeg tjedna naći će se s ministrom Ćorićem koji ističe kako će hrvatski sustav i nakon primjene novih mjera ostati među najpovoljnijima u Europskoj uniji.
Udruga Glas poduzetnika i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače održale su konferenciju za medije nakon što je peticija “Ne novim nametima!”, koju je pokrenuo UGP, prikupila više od 30.000 potpisa građana, poduzetnika, obrtnika, paušalista, malih iznajmljivača i svih koji podržavaju razumniji odnos države prema malom sektoru.
Na konferenciji su govorili Bruno Samardžić, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, obrtnik Filip Marić te Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.
Poduzetnici nisu protiv poreza
Glavna poruka konferencije bila je da mali poduzetnici nisu protiv poreza, reda ni nadzora. Protive se novim nametima, rastu troškova i administrativnim obvezama koje se uvode bez procjene učinaka, bez stvarnog dijaloga i bez razumijevanja načina na koji mali sektor stvarno posluje i živi.
“Ovo nije pobuna protiv države. Ovo je poziv državi da konačno razgovara s ljudima koji rade, zapošljavaju, iznajmljuju, stvaraju i pune proračun. Više od 30.000 potpisa nije prijetnja, nego ozbiljna poruka. Mali sektor želi biti partner države, a ne njezin bankomat”, poručio je Samardžić.
Istaknuo je kako se antiinflacijska politika ne može voditi povećanjem troškova onima koji proizvode, prodaju i pružaju usluge.
“Ako se poduzetniku poveća trošak, taj trošak neće nestati. Završit će u višoj cijeni, manjoj investiciji, odgođenom zapošljavanju ili zatvaranju posla. Borba protiv inflacije ne vodi se tako da se uzme malima, nego tako da se racionalno upravlja javnim novcem. Ako država od poduzetnika traži više, građani imaju pravo znati gdje je država prvo uštedjela na sebi”, naglasio je Samardžić.
Obrtnik Filip Marić upozorio je da mali obrtnici i poduzetnici nemaju sigurnost velikih sustava, niti mogu planirati poslovanje ako im se pravila mijenjaju iz godine u godinu.
“Teško je započeti posao. Još je teže održati ga. A gotovo je nemoguće normalno raditi ako ne znaš kakva će ti biti iduća godina. Ako znaš da ti se troškovi mogu udvostručiti preko noći, nećeš zapošljavati, nećeš ulagati, nećeš širiti posao. Staneš. Ili odeš”, rekao je Marić.
Paušalist nije rupa u sustavu
Posebno je upozorio na pogrešno tumačenje prihoda paušalista.
“Kada netko kaže da paušalist ima 20.000 eura prihoda, dio javnosti pomisli da je to njegova plaća. Nije. Prihod nije plaća. Iz tog prihoda plaćaju se doprinosi, porez, oprema, alati, prostor, računovodstvo, materijal, prijevoz, edukacije, softver i mjeseci u kojima posla nema. Tek nakon svega toga ostaje ono od čega čovjek živi”, istaknuo je Marić.
Dodao je kako su paušalni obrti za mnoge početnike jedini realan ulaz u legalno poslovanje.
“Paušalist nije rupa u sustavu. Za mnoge ljude to je prvi korak u poduzetništvo. Ako taj prvi korak učinite preskupim, nepredvidivim i rizičnim, mnogi ga neće napraviti u Hrvatskoj. Otići će van, odustati ili će se povući iz legalnog poslovanja. A to nije dobro ni za poduzetnike, ni za državu, ni za društvo”, poručio je.
“Mali obrtnik nema pravnu službu, odjel za regulativu, lobiste ni milijunske rezerve. On ujutro otvara vrata, radi cijeli dan i navečer računa kako će platiti sve obveze. Svaki euro koji mali poduzetnik zaradi uglavnom ostaje ovdje — kroz plaće, dobavljače, PDV, poreze, doprinose, režije i lokalnu potrošnju. Kada mali zatvori vrata, država ne dobiva više. Dobiva manje”, zaključio je Marić.
Iznajmljivači protiv poreznih opterećenja
Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače Vedran Tomić poručio je kako se male iznajmljivače pogrešno prikazuje kao rentijere, iako su mnogi od njih stariji ljudi, obitelji i umirovljenici koji si iznajmljivanjem nastoje osigurati dostojanstveniju starost i sačuvati obiteljsku imovinu za buduće generacije.
“Dok se hotelima dodjeljuju poticaji, porezne olakšice i bespovratna sredstva, država već drugu godinu zaredom drastično povećava porezno opterećenje malim iznajmljivačima — hrvatskim obiteljima i umirovljenicima koji iznajmljivanjem pokušavaju osigurati sigurniju starost i sačuvati ono što su generacije stvarale”, istaknuo je Tomić.
Naglasio je kako takve mjere ne pogađaju samo iznajmljivače, nego i cijeli lanac obrtnika i mikro poduzetnika koji od njihova rada žive — od servisa za čišćenje i održavanje do građevinara, keramičara i brojnih drugih lokalnih pružatelja usluga.
“Umjesto turizma koji stvara prihod za lokalnu zajednicu i povezuje goste s domaćinima, država očito favorizira model zatvorenih resorta u kojima turisti nemaju stvaran doticaj s lokalnom sredinom, a značajan dio zarade odlazi izvan Hrvatske. Ovakvo neopravdano povećanje poreza najteže pogađa upravo najmanje iznajmljivače s najnižim prihodima te ih dovodi pred izbor da odustanu od iznajmljivanja ili prodaju imovinu koju su generacije njihovih obitelji stvarale”, poručio je Tomić.
UGP i SMOI istaknuli su kako peticija ne traži povlastice, nego primjenu osnovnih načela dobrog upravljanja: analizu učinka prije donošenja mjera, stvaran dijalog s onima na koje se mjere odnose, razmjernost između malih i velikih te transparentnost javne potrošnje.
Procijeniti učinak na cijene
Organizatori peticije traže da se nove porezne, doprinosne i administrativne mjere ne uvode bez javno objavljene procjene učinaka na cijene, zapošljavanje, plaće, ulaganja, opstanak malih poslova, lokalne zajednice i državni proračun.
Također traže stabilna pravila, razumne prijelazne rokove, ograničenje naglog rasta opterećenja, ciljano sankcioniranje zloupotreba umjesto kažnjavanja cijelih skupina te stvarno uključivanje predstavnika malog sektora u oblikovanje mjera.
“Ne tražimo da država odustane od reda. Tražimo da red počne vrijediti i za donošenje mjera: analiza, savjetovanje, razmjernost i odgovornost”, poručili su organizatori.
“Poduzetnici nisu protiv države. Ali jesu protiv toga da se svaki problem države ponovno rješava istom porukom: ‘Poduzetniče, plati još.’ Ako država želi pun proračun, mora čuvati one koji ga pune”, zaključeno je na konferenciji.
UGP i SMOi pozvali su predstavnike izvršne vlasti na otvoren, argumentiran i pravovremen dijalog.
Antiinflacijske mjere
Istog dana, potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić najavio je da će sljedećeg tjedna razgovarati s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore (HOK) , Udruge Glas poduzetnika (UGP) i sindikata o prigovorima na vladine antiinflacijske mjere kojima bi se podigla davanja za paušalne obrte i male iznajmljivače.
“U okviru paketa antiinflacijskih mjera, u kontekstu pravednosti u oporezivanju, u jednom i u drugom slučaju riječ je o ispravljanju anomalija koje su tijekom vremena nastale. Sljedeći ponedjeljak ćemo imati razgovore sa Hrvatskom obrtničkom komorom i s Glasom poduzetnika, a sljedeći utorak smo pozvali predstavnike sindikata javnih i državnih službi”, izjavio je Ćorić nakon sjednice vlade.
“Vlada u kontekstu promišljanja svoje ekonomske politike, pa tako i porezne politike, mora misliti na cjelokupnu populaciju i na makroekonomsku stabilnost”, dodao je i istaknuo da su promjene za obje skupine minimalne.
Na sastancima, objasnio je ministar, sugovornicima će se ponovno predstaviti argumentacija i analize na temelju kojih je odlučeno povećati porezna davanja malim iznajmljivačima i paušalistima, u nekim dijelovima i detaljnije nego u javnosti. Ćorić se nada da će razgovor biti konstruktivan, a dodao je da bi hrvatski sustav nakon primjene novih mjera ostao među najpovoljnijima u EU-u, i što se tiče turističkih djelatnika i što se tiče obrtnika.
Ćorić: I nakon promjena, sustav će biti među najfavorabilnijim u EU
“I nakon ovih promjena, u svim razredima sustav u Hrvatskoj je još uvijek među najfavorabilnijim u Uniji. U tom kontekstu držimo da ni jedan ni drugi porezni teret neće značajnije utjecati na skupine koje će njima biti obuhvaćene”, kazao je Ćorić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar financija je pozvao sve sudionike hrvatskog gospodarstva na odgovornost u suzbijanju inflacije.
Ni jedna vlada nije u stanju utjecati na sve segmente gospodarstva, podsjetio je, zbog čega proces smanjenja zagrijanosti ekonomije traži vrijeme, posvećenost i odgovornost sviju u ekonomiji.
U sklopu novog vladinog antiinflacijskog paketa mjera, povećan je minimalni iznos paušalnog poreza za privatne iznajmljivače. Za skupinu I, koja uključuje najrazvijenija turistička mjesta, minimalni paušal raste sa 100 na 150 eura po krevetu godišnje, a u skupini II donja granica paušala raste sa 70 na 100 eura
