Rat u vrhu Honde: Kako je stara garda pokušala smijeniti glavnog direktora i zašto nije uspjela
Dok japanski proizvođač odustaje od dijela ambicija u području električnih vozila i otpisuje milijarde dolara ulaganja, unutar kompanije vodi se borba oko toga tko je odgovoran za krizu.
Honda se suočava s jednom od najvećih unutarnjih kriza posljednjih desetljeća. Skupina umirovljenih rukovoditelja japanskog automobilskog diva mjesecima je pokušavala organizirati smjenu glavnog direktora Toshihira Mibea, uvjerena da upravo njegova strategija vodi kompaniju prema ozbiljnim financijskim problemima.
Reuters navodi kako su se krajem prošle godine bivši Hondini direktori počeli privatno sastajati kako bi raspravljali o stanju u kompaniji. U nizu razgovora, poruka i sastanaka optuživali su Mibea za zanemarivanje Kine, najvećeg svjetskog automobilskog tržišta, te za pretjerano oslanjanje na strategiju električnih vozila koja se nije pokazala uspješnom.
Napetosti su dosegnule vrhunac u travnju kada je bivši izvršni direktor Nobuhiko Kawamoto osobno posjetio Hondino sjedište u Tokiju i pozvao Mibea da podnese ostavku.
No Mibe nije odstupio.
Slabljenje pozicije u Kini
Kriza dolazi u trenutku kada se cijela japanska automobilska industrija nalazi pod pritiskom. Tradicionalni proizvođači pokušavaju istodobno očuvati profitabilno poslovanje s benzinskim i hibridnim modelima te financirati skupu tranziciju prema električnim vozilima. Istodobno, kineski proizvođači poput BYD-a i drugih tehnološki naprednih konkurenata sve snažnije osvajaju globalno tržište.
Honda je prošlog mjeseca značajno korigirala strategiju. Kompanija je odustala od ranije najavljenog cilja potpune elektrifikacije do 2040. godine te otpisala oko devet milijardi dolara ulaganja povezanih s električnim vozilima nakon gašenja nekoliko razvojnih projekata. Ukupan financijski udar mogao bi dosegnuti čak 12 milijardi dolara.
Takvi potezi dodatno su ojačali kritike bivših rukovoditelja, koji smatraju da je kompanija zakasnila s prilagodbom tržištu. Posebno ih zabrinjava pad Hondine pozicije u Kini. Tijekom Mibeova mandata tržišni udio Honde na kineskom tržištu pao je s osam posto 2020. godine na manje od tri posto prošle godine.
Prema Reutersu, dio bivših direktora zamjera Mibeu i to što nije dovoljno prisutan na terenu. U Hondinoj korporativnoj kulturi posebno je važan koncept “genba” – mjesto gdje se posao stvarno odvija, bilo da je riječ o tvornicama, prodajnim salonima ili kupcima. Kritičari tvrde da je upravo gubitak kontakta s tim dijelom poslovanja jedan od razloga sadašnjih problema.
Plan oporavka
Ipak, unatoč sve glasnijem nezadovoljstvu stare garde, Mibe je zadržao podršku upravnog odbora. To pokazuje koliko su se posljednjih godina promijenili odnosi moći u japanskim korporacijama. Za razliku od prošlosti, kada su bivši direktori često imali presudan utjecaj na donošenje ključnih odluka, veći broj neovisnih članova uprava danas ograničava njihov utjecaj.
Mibe je u međuvremenu predstavio plan oporavka kojim želi smanjiti troškove razvoja novih hibridnih pogonskih sustava za 30 posto i vratiti profitabilnost automobilskog poslovanja. Također je prihvatio privremeno smanjenje vlastite plaće za 30 posto kako bi preuzeo dio odgovornosti za loše rezultate.
No pitanje koje visi nad Hondom daleko je veće od sudbine jednog direktora. Tvrtka koja je izgradila globalnu reputaciju na modelima poput Civica i Accorda danas traži odgovor na isti izazov koji muči gotovo sve tradicionalne proizvođače automobila: kako ostati konkurentan u eri elektrifikacije i kineske dominacije, a pritom ne ugroziti vlastite temelje poslovanja.
