Teška gospodarska kriza natjerala kubanske komuniste na nezamislive reforme
Uz podršku Raúla Castra, kubansko vodstvo odobrilo je promjene koje bi mogle redefinirati budući smjer zemlje.
Komunistička partija Kube odobrila je opsežan paket gospodarskih reformi kojim se otvara više prostora privatnim ulaganjima, označavajući jedan od najznačajnijih zaokreta u ekonomskoj politici zemlje posljednjih godina. Odluka dolazi u trenutku kada se otočna država suočava s najtežom gospodarskom krizom od raspada Sovjetskog Saveza, uz kronične nestašice hrane, goriva, lijekova i električne energije.
Nakon izvanredne sjednice Središnjeg odbora, partijsko vodstvo odobrilo je u srijedu niz mjera koje uključuju privlačenje kapitala kubanske dijaspore, dodatno jačanje privatnog sektora te smanjenje uloge države u gospodarstvu. Predsjednik Miguel Díaz-Canel reforme je opisao kao najvažniji paket ekonomskih promjena u posljednjih nekoliko godina.
“Najkorisnije za revoluciju”
Posebnu težinu reformama daje podrška Raúla Castra, bivšeg predsjednika i dugogodišnjeg ključnog političkog aktera na Kubi. U poruci upućenoj sudionicima sjednice Castro je ocijenio kako su predložene mjere “u ovom trenutku najkorisnije za revoluciju”, čime je praktički dao politički legitimitet promjenama koje bi još prije desetak godina bile teško zamislive unutar kubanskog sustava.
Gospodarska pozadina reformi je zabrinjavajuća. Kubansko gospodarstvo već se godinama bori s niskom produktivnošću, nedostatkom stranih ulaganja i ograničenim pristupom međunarodnim financijskim tržištima. Dodatni pritisak stvorile su američke sankcije, a posebno mjere koje je administracija predsjednika Donalda Trumpa uvela početkom godine. Ograničenja u opskrbi naftom dodatno su pogoršala energetsku krizu, zbog čega pojedini dijelovi zemlje bilježe nestanke struje koji traju i više od 30 sati.
Za ulagače je najzanimljiviji dio reformskog paketa najava da će Kubanci, bilo da žive na otoku ili u inozemstvu, dobiti uvjete slične onima koje su dosad imali strani investitori. Vlada pritom najavljuje otvaranje novih investicijskih prilika u širokom spektru sektora, što predstavlja pokušaj mobilizacije kapitala dijaspore kao alternativnog izvora financiranja gospodarstva.
Jačanje privatnog sektora
Privatni sektor već posljednjih godina postupno dobiva na važnosti. Od 2021. godine na Kubi je dopušten rad privatnih poduzeća s do 100 zaposlenih, a taj je segment gospodarstva postao jedan od rijetkih izvora rasta i zapošljavanja. Novi paket reformi mogao bi dodatno ubrzati taj trend.
Istodobno, vlada planira smanjiti državni aparat kroz reorganizaciju ministarstava i smanjenje broja državnih službenika. Riječ je o potezu koji bi trebao rasteretiti javne financije, ali i povećati učinkovitost administracije.
Dio mjera ipak nije nov. Među njima su i ranije najavljivani planovi za veću autonomiju državnih poduzeća, koja i dalje generiraju oko 80 posto ukupne gospodarske aktivnosti zemlje. Upravo će provedba tih reformi pokazati koliko je Havana spremna otići u liberalizaciji gospodarstva.
Ključno pitanje ostaje hoće li reforme biti dovoljne za stabilizaciju ekonomije i mogu li otvoriti prostor za poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama. Za sada je jasno tek da kubansko vodstvo, suočeno s dubokom krizom i rastućim nezadovoljstvom građana, pokušava pronaći ravnotežu između očuvanja političkog sustava i potrebe za većom tržišnom fleksibilnošću.
