Europske kompanije masovno napuštaju Kubu. “Mogle bi jednostavno nestati s tržišta”
Od petka europske kompanije koje posluju na Kubi riskiraju zamrzavanje imovine i gubitak pristupa američkom financijskom sustavu.
Europske kompanije ubrzano napuštaju Kubu nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila novo pooštravanje sankcija usmjerenih ne samo na režim u Havani, već i na strane tvrtke koje posluju s kubanskim državnim institucijama.
Među prvima su se povukli španjolski hotelski divovi Meliá i Iberostar, koji su desetljećima upravljali nekim od najpoznatijih resorta na otoku. Posljednjih tjedana uklonili su svoje brendove i upravljačke ugovore s desecima hotela, neposredno prije stupanja na snagu novih američkih mjera.
Vojni konglomerat na udaru
U središtu sankcija nalazi se vojni konglomerat GAESA, organizacija za koju se procjenjuje da kontrolira oko 40 posto kubanskog gospodarstva, uključujući banke, maloprodaju i velik dio turističkog sektora.
“GAESA praktički kontrolira turističku industriju”, izjavio je američki državni tajnik Marco Rubio.
Posljedice se već osjećaju i izvan hotelskog sektora. Francuski brodarski div CMA CGM i njemački Hapag-Lloyd prošlog su mjeseca suspendirali prijevoz robe prema Kubi i iz nje. Zajedno prevoze oko 60 posto kubanskog tereta, a kao razlog naveli su upravo rizik od američkih sankcija, piše Politico.
Prema Danielu Bernbecku iz Njemačke delegacije za promicanje trgovine i ulaganja na Kubi, posebno su ugrožene srednje velike europske kompanije.
“Manje tvrtke mogle bi jednostavno nestati s tržišta”, upozorio je.
Nove mjere dolaze u trenutku kada se kubansko gospodarstvo već suočava s jednom od najtežih kriza u novijoj povijesti. Turizam, ključni izvor deviza za zemlju, bilježi višegodišnji pad. Broj stranih posjetitelja pao je s 4,7 milijuna u 2018. na samo 1,9 milijuna prošle godine, dok su nestašice energije i česti nestanci struje dodatno narušili privlačnost destinacije.
Europa bez odgovora
Pod pritiskom bi se mogao naći i proizvođač ruma Havana Club, zajednički projekt francuskog Pernod Ricarda i kubanske državne kompanije Cuba Ron. Za sada nije jasno hoće li nove sankcije izravno pogoditi poslovanje tog brenda.
Iako su europske kompanije među najvećim stranim investitorima na Kubi, reakcije europskih vlada zasad su vrlo suzdržane. Španjolska, Francuska i Njemačka uglavnom poručuju da “prate situaciju”, bez naznaka konkretnijih protumjera.
“Europljani su zapravo prihvatili činjenicu da Washington ne želi da imaju značajniju ulogu u odnosima s Kubom”, smatra njemački stručnjak za kubanska pitanja Bert Hoffmann.
Dok Washington pojačava pritisak na Havanu, europske tvrtke očito procjenjuju da je pristup američkom tržištu i financijskom sustavu važniji od ostanka na Kubi. Za otok koji se već bori s dubokom gospodarskom krizom to bi moglo značiti još veću izolaciju i odlazak dijela posljednjih velikih stranih ulagača.
