Od požara do pada BDP-a: Koliko toplinski valovi koštaju Europu?
Ekonomisti upozoravaju da ekstremne vrućine više nisu samo vremenska pojava, nego čimbenik koji usporava gospodarski rast, potiče inflaciju i povećava javnu potrošnju.
Ekstremnija ljeta u Europi prerastaju u ozbiljan gospodarski problem. Sve učestaliji toplinski valovi povećavaju troškove, remete poslovanje i usporavaju gospodarski rast, dok požari, suše i drugi ekstremni vremenski događaji sve snažnije opterećuju javne financije i poduzeća.
Veliki šumski požari posljednjih dana zahvatili su Francusku i Španjolsku, spalivši oko 120.000 hektara i prisilivši na evakuaciju oko 300.000 ljudi. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), Europa bilježi sve dulju sezonu požara i sve veći broj velikih požara, a zapadni dio kontinenta ove je godine imao najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja.
No šteta se ne mjeri samo izgorjelim površinama. Rast temperatura povećava troškove zdravstvenog sustava, hlađenja, prijevoza, poljoprivrede i osiguranja, dok ponavljajući toplinski valovi smanjuju produktivnost, remete opskrbne lance, slabe turističku potražnju i podižu cijene hrane.
“Ovo je zaista velik gospodarski izazov”, rekao je Georg Zachmann, viši suradnik briselskog instituta Bruegel za CNBC. Prema njegovim riječima, Europa mora ubrzati prilagodbu infrastrukture i gospodarstva klimatskim promjenama kako bi ograničila gospodarske posljedice.
Makroekonomska varijabla
Carsten Brzeski, glavni makroekonom ING Grupe, upozorava da toplinski valovi više nisu samo vremenska pojava, nego makroekonomska varijabla.
Zajednička analiza Sveučilišta u Mannheimu i Europske središnje banke procjenjuje da su toplinski valovi, suše i poplave tijekom ljeta 2025. smanjili gospodarsku aktivnost u Europi za oko 0,3 posto. Do 2029. kumulativni gubitak mogao bi dosegnuti 0,8 posto zbog niže produktivnosti, poremećaja u opskrbnim lancima i slabijih prihoda od turizma.
Posebno su izloženi poljoprivreda i prehrambeni sektor jer toplije i nestabilnije vrijeme smanjuje prinose kultura poput kakaa, kave i pšenice te dodatno potiče rast cijena hrane.
Ekstremni vremenski događaji sve više opterećuju i državne proračune zbog troškova evakuacija, gašenja požara i obnove infrastrukture. Zachmann kao primjer navodi požare u Kaliforniji 2025., čija se izravna šteta procjenjuje na između 40 i 60 milijardi dolara, dok bi neizravni gospodarski troškovi mogli dosegnuti oko 300 milijardi dolara.
Problem krajolika
Osiguravatelji također osjećaju posljedice. Prema Allianz Commercialu, tijekom 2010-ih isplatili su 56,3 milijarde dolara odšteta zbog šumskih požara, čak šest puta više nego u prethodnom desetljeću. Najpogođeniji su sektori energetike, nekretnina, građevinarstva, poljoprivrede i prometa.
Dok novi toplinski val zahvaća Europu, stručnjaci upozoravaju da bi mogao dodatno pogoršati stanje. Stefan Doerr, profesor znanosti o šumskim požarima na Sveučilištu Swansea, smatra da su klimatske promjene i desetljeća lošeg upravljanja krajolikom stvorili velike površine gusto obrasle, lako zapaljive vegetacije, osobito u južnoj Europi.
Prema njegovim riječima, upravo kombinacija ekstremnih vrućina, suše i promijenjenog krajolika povećava učestalost i razmjere požara, čineći ih sve većim gospodarskim i društvenim izazovom.
