Boris Vujčić novi potpredsjednik Europske središnje banke, trebao bi preuzeti dužnost 1. lipnja
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dobio je u ponedjeljak potporu ministara financija eurozone za mjesto potpredsjednika Europske središnje banke, a koraci koji slijede do formalne potvrde smatraju se formalnošću.
Guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je nominiran za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), na potpori u procesu kandidature posebno je zahvalio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministru financija Marku Primorcu, rekavši kako je to i priznanje ulasku Hrvatske u eurozonu.
U izjavi novinarima u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), Vujčić je zahvalio ministrima financija eurozone na nominaciji za poziciju potpredsjednika ESB-a, a Vladi RH, koja ga je i predložila za to mjesto, na aktivnoj potpori u cijelom procesu kandidature na tu poziciju.
Pritom, posebno je zahvalio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Na potpori je zahvalio i Stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU, a izjavio je da je ovo priznanje i HNB-u na uspješnom radu, ulasku Hrvatske u eurozonu i svemu što je napravljeno na tom putu, “kao i našem doprinosu u funkcioniranju europodručja”.
Nominaciju vidi i kao priznanje djelatnicima HNB-a, s kojima mu je, kazao je, bilo zadovoljstvo raditi sve ove godine i koji su u velikoj mjeri “zaslužni za sve ono što smo postigli kao središnja banka RH”.
Ako nominacija bude potvrđena i preuzme dužnost potpredsjednika ESB-a, Vujčić je poručio da će nastaviti ono što je radio i cijelu svoju karijeru, a to je prvenstveno zalaganje za stabilnost cijena i financijsku stabilnost. Također, kazao je i da će se zalagati za povjerenje građana u euro u cijelom europodručju.
Inače, Vujčić je dobio potporu na sastanku ministara financija 21 države članice eurozone i sada preostaje da ministri financija svih 27 država upute preporuku Europskom vijeću koje formalno donosi konačnu odluku.
Za potpredsjednika Europske središnje banke, koji će zamijeniti Španjolca Luisa de Guindosa, kojem mandat istječe u svibnju, natjecalo se šest kandidata.
O potpredsjedniku ESB-a odlučuje se pojačanom kvalificiranom većinom za koju je potrebna suglasnost 72 posto država članica europodručja, odnosno najmanje 16 od 21 članice u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva eurozone.
Prije konačne odluke Europskog vijeća potrebno je obaviti konzultacije s Europskom središnjom bankom (ESB) i Europskim parlamentom.
Izvršni odbor ESB-a čine predsjednica, potpredsjednik i još četiri člana koje imenuje Europsko vijeće. Svi članovi moraju biti državljani države članice europodručja s ugledom i stručnim iskustvom u monetarnom ili bankarskom području, a imenuju se na neobnovljivi mandat od osam godina.
Osim Vujčića kandidati su bili Mario Centeno (Portugal), Martinš Kazaks (Latvija), Madis Mueller (Estonija), Olli Rehn (Finska) i Rimantas Šadžius (Litva).
Za Hrvatsku je promaknuće guvernera središnje banke u Izvršni odbor ESB-a brz uspon. Zemlja je usvojila euro tek 2023. godine i druga je najnovija članica nakon Bugarske, koja je integrirala jedinstvenu valutu početkom ove godine, prenosi Euronews.
Vujčić, koji trenutno služi svoj treći mandat, vodi Hrvatsku narodnu banku od 2012. godine, igrajući ključnu ulogu u pregovorima o pristupanju zemlje EU 2013. godine i nadgledajući usvajanje eura prije nekoliko godina.
Očekuje se da će Vujčić preuzeti dužnost 1. lipnja i postati desna ruka Christine Lagarde.
“Umjereni jastreb”
Potpredsjednik ESB-a značajno doprinosi analizi financijske stabilnosti Upravnog vijeća, utječući na odluke o kamatnim stopama, a također zamjenjuje predsjednika kad god je to potrebno.
U tehničkom žargonu središnjeg bankarstva, Vujčić se često klasificira kao “umjereni jastreb”.
Vujčić je iskusni ekonomist koji je više puta upozoravao na dugotrajne prijetnje inflacijom, zalažući se za sporo i odmjereno smanjenje kamatnih stopa kako bi se jamčilo čvrsto ponovno uspostavljanje stabilnosti cijena.
Međutim, hrvatske kolege su ga i ranije opisivale kao pragmatičnog i relativno predvidljivog.
Iako je Vujčićevo imenovanje značajno za Hrvatsku, potpredsjednička pozicija nije među najpoželjnijim ulogama u ESB-u.
Zapravo, glavne države članice EU nisu ni predložile kandidate za ovu nominaciju, dok se pripremaju za mnoga mjesta koja će se popuniti sljedeće godine.
Pozicije predsjednika, glavnog ekonomista i voditelja tržišnih operacija bit će dostupne 2027. godine.
Očekuje se da će se “velika četvorka” EU-a, Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija, natjecati za ta mjesta, s ciljem očuvanja svog kontrolnog utjecaja nad ESB-om, prenosi Euronews.
Plenković: Izbor Vujčića veliko priznanje i Hrvatskoj
Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je na društvenoj mreži X guverneru HNB-a Borisu Vujčiću koji je izabran za potpredsjednika Europske središnje banke ističući kako je njegov izbor veliko priznanje i Hrvatskoj.
Kako je napisao premijer, Eurogrupa nominirala je Vujčića, između šest kandidata, za novog potpredsjednika Europske središnje banke. Istaknuo je i kako je riječ o velikom međunarodnom uspjehu Hrvatske i snažnoj potvrdi stručnosti i kredibiliteta rada guvernera u proteklim godinama.
Dodao je i kako je Vlada predložila i sustavno lobirala za kandidaturu Borisa Vujčića čemu su značajan doprinos dali ministar financija Marko Primorac i hrvatska diplomacija, a posebno Stalno predstavništvo Hrvatske pri EU.
Premijer je također napisao kako Vujčićeva nominacija za drugu najvišu dužnost u Europskoj središnjoj banci predstavlja priznanje i Hrvatskoj kao novoj članici europodručja, koja je unatoč brojnim globalnim izazovima očuvala gospodarsku i financijsku stabilnost.
Posebno je istaknuo da je Boris Vujčić prvi kandidat za potpredsjednika Europske središnje banke iz redova novih država članica EU-a te prvi iz srednje i istočne Europe. Na kraju se zahvalio državama članicama eurozone na potpori hrvatskom kandidatu.
