Bugarska pred izborima: Hoće li dobiti “svog Orbána” ili će nastaviti tonuti u političku nestabilnost?
Bugari u nedjelju izlaze na osme parlamentarne izbore u pet godina, a prema anketama vodi bivši predsjednik Rumen Radev s novom platformom Progresivna Bugarska, no duboke političke podjele, slabo povjerenje birača i otežano formiranje stabilne većine i dalje predstavljaju ključne izazove.
Ankete sugeriraju da bi nova politička platforma bivšeg predsjednika Rumena Radeva, Progresivna Bugarska, mogla osvojiti prvo mjesto na parlamentarnim izborima u nedjelju – osmom izlasku na birališta u samo pet godina. Radev, bivši general koji je u siječnju napustio predsjedničku dužnost, trenutačno uživa oko 33 posto potpore i profilira se kao ključni akter u još jednom vjerojatno fragmentiranom parlamentu.
Izbori dolaze nakon razdoblja gotovo stalne političke krize obilježene kratkotrajnim vladama, nestabilnim koalicijama i učestalim skandalima. Povjerenje građana ozbiljno je narušeno, a izlaznost je u dugoročnom padu.
Paralelno s unutarnjim previranjima, Bugarska je ipak ostvarila značajan napredak u europskoj integraciji – pristupila je Schengenu i uvela euro – često bez stabilne vlade ili usvojenog proračuna. Istodobno, spor napredak reformi ugrožava pristup milijardama eura iz fondova EU-a.
Najnoviji politički potres uslijedio je nakon masovnih prosvjeda krajem 2025., koji su iz rasprave o proračunu prerasli u širi bunt protiv političkog establišmenta. U fokusu nezadovoljstva našli su se čelnik GERB-a i bivši premijer Bojko Borisov te Deljan Peevski, kontroverzni politički moćnik sankcioniran prema američkom Magnitskyjevom zakonu. Kritičari ih optužuju da djeluju u tandemu, konsolidirajući kontrolu nad državom i koncentrirajući moć, ponajviše u rukama Peevskog, iako formalno nije bio dio vladajuće koalicije.
Kontraverzni stavovi
Radev je iskoristio trenutak, lansirao novu političku platformu i brzo preuzeo vrh anketa, pozicionirajući se kao kandidat koji obećava obračun s oligarhijskim sustavom.
Njegov uspon potaknuo je usporedbe s Viktorom Orbánom. Dok jedni u tome vide potencijal za političku mobilizaciju i promjenu, drugi upozoravaju na mogući zaokret prema modelu upravljanja koji stavlja naglasak na nacionalne interese ispred europske politike.
Radevovi dosadašnji stavovi dodatno potiču raspravu. Tijekom mandata protivio se vojnoj pomoći Ukrajini, zagovarao dijalog s Moskvom i kritizirao Bruxelles zbog, kako tvrdi, pretjeranog oslanjanja na ideologiju u donošenju ekonomskih odluka. Njegove ranije izjave, uključujući tvrdnju da je Krim pravno “ruski” te javni sukob s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tijekom posjeta Sofiji 2023., dodatno su potaknuli kontroverze. Također je pokušao raspisati referendum o uvođenju eura, što su parlament i Ustavni sud odbili, no on je nastavio tvrditi da je građane trebalo konzultirati te da je uvođenje eura bilo preuranjeno.
Teško do većine
GERB ostaje drugi po snazi, a Bojko Borisov i dalje je njegova središnja figura unatoč povlačenju s premijerske funkcije. Na europskoj političkoj sceni zadržao je status prepoznatljivog konzervativca koji se, kako sam kaže, smatra “dobrim prijateljem Orbána”. Ipak, više je puta odbacio usporedbe s mađarskim liderom, dok njegov tim naglašava da Bugarska ne smije skrenuti s proeuropskog puta.
Stranka Peevskog prema projekcijama bi mogla završiti na četvrtom mjestu, dok nacionalistička stranka Vazraždane, odnosno Preporod Kostadina Kostadinova, koji zagovara izlazak iz eurozone, nastavlja jačati uz snažno protueuropsko raspoloženje.
Unatoč vodstvu u anketama, Radev teško može samostalno formirati vladu. Koalicijski potencijal dodatno je ograničen oštrom retorikom kampanje i međusobnim isključivanjima ključnih političkih aktera..
Bez jasne većine, Bugarsku najvjerojatnije čekaju složeni pregovori i nova faza političke neizvjesnosti. Ishod izbora neće imati samo unutarnje posljedice, već će se pomno pratiti i u Bruxellesu, u kontekstu stabilnosti cijele Europske unije.
