Dekan FER-a Vedran Bilas: “Teške lekcije iz covid krize i rat u Ukrajini nisu bile dovoljna priprema za rizike koje donosi ekonomska politika SAD-a”

Povodom četvrtog izdanja FERConnecta razgovarali smo s dekanom Vedranom Bilasom o geopolitičkim promjenama, potrebama za snažnijim razvojem EU, inovacijama, budućnosti struke…

Četvrto izdanje FERConnecta, događaja koji organizira alumni odbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), održat će se u utorak 8. travnja 2025. godine u 17 sati u dvorani D1 fakulteta. Ciljana publika su bivši studenti fakulteta, koji će imati priliku poslušati nekoliko predavanja i panel raspravu o budućnosti tehnologije u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena. Događaj je poslužio i kao povod za razgovor Forbesa Hrvatska i dekana FER-a Vedrana Bilasa na temu geopolitičkih promjena.

U kontekstu globalnih geopolitičkih promjena, kako FER vidi svoju ulogu u oblikovanju budućnosti tehnologije u Hrvatskoj i regiji?

Tehnološki razvoj Hrvatske je dio naše misije i naša odgovornost. Naša uloga je u istraživanjima i razvoju biti na razini institucija Europske unije, postavljati ambiciozne ciljeve i provesti ih alatima koje nam članstvo omogućuje. Od izvora financiranja, suradnje s vrhunskim partnerima i napredne znanstvene infrastrukture. I te rezultate prenositi kroz ekosustav u postojeća hrvatska poduzeća ili stvarati nova tehnološka poduzeća. Pokazali smo to, primjerice u domeni robotike, čipova, kvantnih komunikacija, procesora ili umjetne inteligencije. Naša uloga je i biti dionik privlačenja investicija u nove tehnologije i tehnološka poduzeća. Investitori znaju za nas, naše projekte i uspješne alumne.

Koje su ključne geopolitičke promjene koje smatrate da će najviše oblikovati razvoj tehnologije u nadolazećim godinama?

Odnosi Europske unije i SAD s Kinom pokrenuli su velike promjene u industriji čipova koje će se razvijati još godinama. Europska unija je prekinula energetsku ovisnost o jednom isporučitelju i treba mijenjati energetski sustav. Nuklearna energija je opet vrlo aktualna. Zaokret odnosa SAD prema europskim partnerima mijenja puno toga. Obzirom na rat na istoku Europe, sada su u prvom planu obrambene tehnologije, čak i one jednostavnije.

Kako geopolitičke napetosti i promjene u međunarodnim odnosima utječu na ekonomske strategije tehnoloških tvrtki, osobito u sektoru inženjerstva i IT industrije?

Odnosi izabranog političkog vodstva i čelnika velikih kompanija su postali zanimljiviji kroz izbore i na početku mandata novog predsjednika SAD. Kineski sustav podupire nacionalne kompanije koje imaju globalne operacije. Europska unija inzistira na visokim kriterijima prema svim kompanijama koje posluju na zajedničkom tržištu. U igri poslovnih i političkih interesa, očekujem refleksno zatvaranje u nacionalne okvire što za male i otvorene države poput Hrvatske nije dobro, ali je poučno.

Vidimo porast tehnološkog nacionalizma, s velikim državama koje nastoje smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima. Kako mislite da će ovo utjecati na ekonomiju Hrvatske i njezine tehnološke inovacije?

Svaka kriza je i prilika. I prije ovih geopolitičkih promjena akademska i stručna javnost se slagala da za snažniji razvoj Hrvatska treba stvarati više vrijednosti. Kroz podizanje produktivnosti i kroz stvaranje naprednijih proizvoda. Sada je vrijeme da se Hrvatska usmjeri u podizanje tehnološke razine. Znamo, primjerice iz radova prošlogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, da su nam prvo potrebne društvene inovacije. Kad se institucije promijene i otvore, stvaraju se uvjeti za tehnološke inovacije.

Postoje li specifične ekonomske politike ili regulative koje bi mogle potaknuti razvoj domaće tehnološke industrije u vrijeme kada globalni trendovi sve više diktiraju inovacije?

Javne politike su ključne za tehnološke inovacije i tehnološki razvoj. S jedne strane promjene institucija, s druge strane intenzivno i ciljano ulaganje javnih sredstava u istraživanja. Rizike stvaranja znanja kroz istraživanja preuzima javni novac, dok tehnološki poduzetnici i rizični investitori dolaze kad je koncept već potvrđen. Stvaranje akademskih i istraživačkih institucija koje mogu konkurirati najboljima u Europskoj uniji je jedini put za tehnološki razvijenu Hrvatsku.

Američki popularizator znanosti Michio Kaku

Koji su najveći izazovi u povezivanju akademskih istraživanja i ekonomskih potreba tržišta kada su u pitanju geopolitičke promjene?

Zadnjih tjedana možete čitati tekstove kojima europske institucije pozivaju istraživače iz SAD koji ostaju bez financiranja da dođu k njima. Talentirani i vrijedni ljudi su najvažniji za svaki posao pa tako i za vrhunska istraživanja. Američki popularizator znanosti Michio Kaku govorio je o imigracijskoj vizi za vrhunske talente kao najvažnijem „tajnom oružju“ američkog znanstvenog sustava. Zadržavanje, ali i povratak i privlačenje talenata je najveći izazov s kojim se suočavamo. Treba vremena za stvaranje stručnjaka.

Koje tehnologije smatrate ključnima za budući inženjerski razvoj, i kako će geopolitičke promjene oblikovati njihovu implementaciju?

Tradicionalna hrvatska industrija osnivana prije oko 100 godina čini glavninu izvoza. Od neovisnosti su se razvijala softverska poduzeća jer nisu trebala investicije u infrastrukturu. U međuvremenu su prošla dva globalna inovacijska ciklusa u kojima gotovo nismo sudjelovali. Članstvo u Europskoj uniji nam omogućuje korištenje tehnološke infrastrukture (primjerice za proizvodnju čipova) koja nam treba da bismo se konačno priključili razvijenijima. Hrvatska može raditi i s partnerima iz drugih regija ili kontinenata. Po mom viđenju, ključne tehnologije su u području materijala i čipova, kao i energetske i svemirske tehnologije. Obrambene tehnologije su postale prioritet.

Kako FER kao institucija prati globalne tehnološke trendove, poput umjetne inteligencije, kvantnih računala ili obnovljivih izvora energije, i kako se priprema za njihov utjecaj na društvo i gospodarstvo?

Trendove pratimo zahvaljujući projektima europskog istraživačkog okvirnog programa. Po broju projekata smo vodeći fakultet u Hrvatskoj. To je kompetitivan proces s jakom konkurencijom, a prijavljujemo se jer si sami postavljamo visoke ciljeve. Tako držimo Hrvatsku uključenu u tehnološke trendove i otvaramo partnerstva s prestižnim partnerima. Zadržavamo i razvijamo znanja i kompetencije koje možemo prenositi u hrvatsku industriju i društvo. Zagovaram jače nacionalno javno financiranje istraživanja i razvoj istraživačke infrastrukture za dostizanje nacionalnih prioriteta i brže priključenje razvijenima. Baš se nalazimo u procesu reforme financiranja znanosti koji ne obećava takve promjene.

Geopolitičke promjene mogu izazvati premještanje proizvodnih kapaciteta i razvoj novih tehnoloških ekosustava. Kako FER planira pomoći inženjerima da odgovore na te izazove u praktičnom smislu?

Vjerujem da sveučilišta trebaju biti okosnica tehnoloških ekosustava i takvih primjera ima u gotovo svim članicama Europske unije. FER pokreće i vodi inicijative na tome tragu. Naš Inovacijski centar Nikola Tesla kroz program Nuqleus stvara ekosustav za tehnološke startupove nastale na rezultatima istraživanja. Kroz prvi hrvatski Teaming projekt programa Obzor osnovali smo novi centar izvrsnosti u podvodnim tehnologijama MARBLE koji će biti nositelj tog tehnološkog ekosustava. Vodimo konzorcij projekta kojim je uspostavljen nacionalni Centar kompetencija za poluvodiče umrežen u europsku mrežu inicijative za čipove.

U svjetlu novih izazova, kako FER priprema svoje studente na interdisciplinaran pristup koji uključuje ne samo tehničke, nego i ekonomske, političke i socijalne aspekte razvoja tehnologije?

Interdisciplinarnost i društveno djelovanje nam je jedan od prioriteta. Spomenut ću samo neke aktivnosti izvan studijskog programa. Poduzetničke vještine studenti razvijaju u akceleracijskom programu Nuqleus ili mentorskom programu u suradnji s alumnima, vodećim tehnološkim poduzetnicima. Upravo ide prva generacija programa cjeloživotnog obrazovanja Technology Leadership Program u suradnji s IEDC Bled. Naša knjižnica vodi program FERBook, čitateljski klub koji raspravlja o društvenim temama. Studentske i profesionalne udruge organiziraju u tjednom ritmu predavanja i rasprave sa stručnjacima iz poslovne zajednice, europskih ili nacionalnih institucija.

Europske institucije daju veliki značaj zaštiti privatnosti

Kako globalni konkurentski pritisci mogu utjecati na sigurnost i privatnost novih tehnologija, a koje bi političke odluke mogle imati dugoročne posljedice na sigurnosne protokole u inženjerskoj industriji?

Možda su raniji pritisci i rizici u domeni poslovnih ili industrijskih korisnika bili izvan interesa javnosti i privatnih korisnika tehnologije. Kao što je pitanje aktivne telekomunikacijske opreme. Danas su krajnji korisnici izloženiji preko prijenosnih računala i mobitela, automobila, robota ili pomoćnika koji koriste alate umjetne inteligencije. Europske institucije daju veliki značaj zaštiti privatnosti i sigurnosti za razliku od drugih tržišta gdje se očekuje i brži razvoj tehnologije. Samovozeći automobili su vjerojatno najzanimljiviji slučaj.

Vidimo kako promjene u globalnom poretku, poput konflikta u Ukrajini, mogu utjecati na nabavu ključnih sirovina i tehnologija. Koje mjere bi trebale poduzeti akademske institucije i industrija kako bi ublažile ove rizike?

Čini mi se kao da teške lekcije u krizi s epidemijom COVID-19 i ratom u Ukrajini nisu bile dovoljna priprema za rizike koje donosi promjena ekonomske politike SAD. Akademske institucije su tvornice i riznice znanja. FER je, primjerice, sačuvao istraživački tim i ekspertizu u nuklearnoj energetici surađujući s NE Krško, a u projektiranju i testiranju čipova radeći s institutom imec iz Belgije. Tako su naši odgovorni i entuzijastični profesori ostavili Hrvatskoj priliku za brži razvoj. Nažalost, neka znanja koja bi nam sada dobro došla više nisu u hrvatskim institucijama.

U današnjem svijetu, tehnologija postaje sve važniji alat u međunarodnim odnosima. Kako FER vidi razvoj „tehnološke diplomacije“ i koji su njezini potencijali za Hrvatsku?

Hrvatska je neko vrijeme stavila tehnološki razvoj po strani. Ali je uspješno postavila i ostvarila ciljeve integracija, infrastrukturnih ulaganja i smanjenja rizika ulaganja. I da nije bilo značajnih geopolitičkih promjena, tehnološki razvoj je sljedeći nacionalni projekt za održiv rast i sigurnost. Sada imamo dodatne razloge to provesti. Iz perspektive FER-a, tehnološka diplomacija je važan alat koji može pomoći u zaštiti interesa postojeće industrije, podizanju interesa za izravna ulaganja, kao i međunarodnoj vidljivosti i konkurentnosti akademskih i istraživačkih institucija. Neke nama slične članice Europske unije na tome uspješno rade.

Kao vodeća obrazovna institucija, što FER planira učiniti kako bi pomogao studentima da bolje razumiju utjecaj geopolitičkih promjena na budućnost tehnologije i tržišta rada?

Naši sveučilišni studiji stvaraju tehnološke i poslovne lidere koji će biti uspješni sljedećih 30 i više godina. Koji će moći koristiti nove tehnologije i alate, donositi odgovorne i etične odluke i ponašati se poduzetno. Vjerujemo da je put do toga kvalitetno temeljno znanje, sudjelovanje u dobrim istraživačkim projektima, interakcija s kvalitetnim industrijskim partnerima i otvorenost za druge i za novo. Izvedbene tehnologije i pristupi se prilagođavaju vremenu, ali najvažnije ostaje isto – razvijati kompetencije nastavnika i omogućiti studentima da dosegnu pune potencijale.

Kakva je vaša vizija za budućnost Hrvatske kao tehnološkog centra u Europi, te koja će biti ključna uloga FER-a u toj evoluciji?

Zagovaram Hrvatsku kao „visokotehnološku destinaciju“. Zemlju u koju se dolazi obrazovati i raditi u tehnološkim poduzećima. Iz koje se odlazi po nova iskustva i s njima rado vraća. U kojoj je dobro i poželjno inovirati i gdje nema straha od pogrešaka.

Za transformaciju u takvu Hrvatsku trebamo poduzetne i internacionalizirane akademske institucije s ambicioznim stavom koji prenose na studente i koje imaju velik utjecaj na društvo i globalne ciljeve. FER može i hoće biti jezgra te transformacije.