Državi će pasti prihodi, UGP ne želi da to optereti poduzetnike i radnike. Predlažu mjere
Državni proračun bio bi provediv uz provedbu nekoliko mjera. Bez njih će provedba ponovno pasti na leđa poduzetnika i radnika, priopćila je u petak Udruga Glas poduzetnika (UGP).
Predloženi državni proračun za 2026. godinu predviđa rast prihoda od oko osam posto, uz očekivani rast BDP-a od tek 2,7 posto. Takav nesrazmjer znači sve veće opterećenje za privatni sektor i ne može biti održiv bez ključnih reformi, kaže se u priopćenju.
Navodi se i da će se uskoro smanjiti sredstva iz EU fondova, ali i da Hrvatska danas ima 900.000 stanovnika manje nego prije 40 godina.
“Ponašamo se kao da su demografija i EU fondovi neiscrpni resursi, a nisu i zato nam trebaju barem neko vrijeme strani radnici”, kažu iz UGP-a.
Za strožu kontrolu naknada za nezaposlene
Ta udruga smatra da je proračun provediv jedino uz nekoliko mjera.
Prva je povećanje osobnog odbitka i neoporezivog dijela plaće, budući da minimalna plaća raste brže od neoporezivog dijela, pa dio rasta završava kod države, a ne kod radnika, osobito u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji gdje su primanja najniža, iznosi UGP.
“Ako smo se odrekli poljoprivrede, želimo li sada i naše vojnike ne samo hraniti već i odijevati isključivo iz uvoza iz Bangladeša ili Srbije? Vrijeme je za snažno rasterećenje rada”, navode iz UGP-a.
Traže i smanjenje više od 400 parafiskalnih nameta te strožu kontrolu korištenja naknada za nezaposlene. Udruga, naime, tvrdi da dio prijavljenih na burzi prima naknadu, a radi na crno, zakida državu i nada se da legalan posao neće pronaći.
UGP traži i jačanje obrtničkih i deficitarnih zanimanja, budući da, kako navodi, Hrvatskoj kronično nedostaju zidari, električari, instalateri, kuhari, stolari, mehaničari i druge struke.
Administraciji se tolerira kad koči gospodarstvo
“Ako poduzetnik zakasni – kazna. Ako država kasni mjesecima, ništa se ne događa”, stoji u objavi udruge uz primjer brojnih solarnih projekata koji čekaju priključak jer država nije na vrijeme izgradila dalekovode i transformatore.
Stoga UGP traži uvođenje sankcija i kompenzacija kad administracija koči gospodarstvo.
Jedan od zahtijeva je i da državni rashodi moraju biti održivi,, a ne temeljeni na nerealnim usporedbama.
“Ako se država hvali kako je normalno da su plaće učitelja kao u Sloveniji, onda je legitimno pitati: zašto ne odmah kao u Norveškoj ili Luksemburgu? Slovenija je 40 posto bogatija od nas, a mi povećanja primarno financiramo iz strane pomoći (EU fondova) i privremenih prihoda, umjesto iz rasta produktivnosti. Takav model je dugoročno neodrživ”, razmišljaju u UGP-u.
Traže i reforme u zdravstvu tako da javnu uslugu pružaju i privatne poliklinike čime bi se prema njihovom mišljenju povećala konkurentnost, smanjila korupcija i nepotizam u javnom zdravstvu, a svi građani imali bi brži dostup dijagnostici.
