Državna poduzeća bit će dobro pripremljena za poslovanje po pravilima OECD-a
Usklađenost hrvatskih poduzeća s najvišim poslovnim normama u posljednjih pet godina ide uzlaznom putanjom, rečeno je u četvrtak tijekom “Compliance konferencije 2025.”, održane pod nazivom “Usklađenost u doba promjena”, koja je posebno važna za državna poduzeća jer Hrvatska iduće godine postaje članica OECD-a.
Organizatorica konferencije i stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku Silvija Vig tvrdi da se u posljednjih pet godina može primijetiti veliki napredak u razvoju i usklađenosti u Hrvatskoj, prije svega, kazala je, zbog dodatnih mjera i aktivnosti koje je poduzela Vlada i Ministarstvo financija.
“Još 2019. godine Vlada je donijela odluku o implementaciji i vođenju funkcije praćenja usklađenosti u državna poduzeća od posebnog interesa za državu i tu je već krenuo taj dodatni val razvoja implementacije usklađenosti u poduzećima u RH. Međutim od ove godine, odnosno od 1. listopada, stupa na snagu Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu koji propisuje da sva državna poduzeća od posebnog interesa za RH imaju zakonsku obvezu uvođenja praćenja funkcije usklađenosti, a što je jedan dodatni poriv svim poduzećima da implementiraju usklađenost”, rekla je Vig.
Usklađenost je iznimno važna
Pojam usklađenosti, pojasnila je, znači da jedno poduzeće mora biti usklađeno sa svim zakonskim i regulatornim obvezama, ali i sa svim onim obvezama koje dobrovoljno, samoinicijativno, preuzme u nekom poslovanju, bilo da se radi o ugovornim obvezama, internim politikama koje je poduzeće donijelo i slično.
“Kada mi donesemo neku internu politiku ili sklopimo ugovor s nekim, ili je donesen nekakav zakon, poduzeće jednostavno mora ispoštovati sve te zahtjeve i poslovati po njima”, rekla je Vig. Naglasila je da je funkcija usklađenosti kontrolna funkcija, što znači da ona postavlja dodatnu kontrolu u poduzećima da bi se u njima mogli uložiti dodatni napori po pitanju potpune usklađenosti sa svim pravilima.
Glavni savjetnik ministra financija Matej Bule naglasio je da je usklađenost poduzeća s pravilima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iznimno važna tema, pri čemu ta funkcija nije samo operativna već je i strateška.
Lakše nošenje s kriznim situacijama
“U ovom velikom procesu reforme poduzeća u državnom vlasništvu i javnih poduzeća u okviru donošenja Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, zapravo smo uvidjeli koliko je ta funkcija iznimno važna. Donijeli smo taj zakon, novi normativni okvir, koji na neki način pokušava postaviti više razine korporativnog upravljanja i u poduzećima u državnom vlasništvu”, naveo je Bule, dodavši da je važna i akcija usklađenosti za koju traje postupak donošenja posebnog pravilnika, koji će regulirati potrebu da u svakom javnom poduzeću ta funkcija bude vrlo jasno strukturirana.
Kazao je da je ta usklađenost presudan korak na hrvatskom putu prema OECD-u, dodavši da se radi o najvažnijoj strateškoj funkciji uz same uprave poduzeća.
I supredsjedatelj Globalnog vijeća za budućnost dobrog upravljanja Svjetskog gospodarskog foruma Klaus Moosmayer smatra da je spomenuta usklađenost poduzeća s najvišim poslovnim pravilima strateška snaga menadžmenta kompanija, koji će se, uz ostalo pomoću tih normi moći lakše nositi s kriznim situacijama, ako do njih dođe.
Više radnih mjesta
Također smatra, kao i prethodnici, da se radi o važnoj funkciji unutar poduzeća. Naglasio je, vezano uz hrvatske prilike, važnost dobre komunikacije i koordinacije privatnog i javnog sektora po pitanju spomenute regulacije.
“Poticanje usklađenosti i integriteta ključno je za gospodarski razvoj. Ono gradi povjerenje investitora, privlači domaća i strana ulaganja, te potiče poštenu konkurenciju. Kao rezultat toga stvara se više radnih mjesta i poboljšava infrastruktura, a resursi se usmjeravaju prema produktivnim sektorima što dovodi do održivog gospodarskog rasta. U OECD-u zadovoljstvo nam je vidjeti ambiciozan put reformi Hrvatske prema daljnjem unapređenju usklađenosti i integriteta što će koristiti njezinu gospodarstvu i stanovništvu u cjelini”, naglasio je tijekom konferencije Hendrik Bosshammer, voditelj projekata u Odjelu za jugoistočnu Europu Direktorata za globalne odnose i suradnju OECD-a.
