Kako u Hrvatsku privući još više ulaganja? Strani investitori predlažu reforme koje će nam osigurati rast
Ovogodišnje izdanje Bijele knjige Udruženja stranih investitora u Hrvatskoj (FICC), osmo po redu, donosi 46 preporuka i rješenja za bolju investicijsku klimu. Kako bi nastavila rasti brže od prosjeka Europske unije, Hrvatska mora dodatno ojačati svoju konkurentnost i postati prepoznatljivo međunarodno investicijsko središte, posebno u sektorima koji generiraju visoku dodanu vrijednost i izvoz.
U Zagrebu je predstavljena Bijela knjiga 2026. “Ključevi razvitka – kako prilagoditi model rasta”, tradicionalne publikacije Udruženja stranih ulagača o investicijskoj klimi u Hrvatskoj i preporukama kako unaprijediti poslovno okruženje za strane ulagače.
Strani poduzetnici se i dalje suočavaju s administrativnim i poreznim preprekama, upozorava se u Bijeloj knjizi, koja sadrži 46 preporuka za konkurentnije gospodarstvo.
Urednik ovogodišnjeg izdanja Bijele knjige, ekonomski analitičar Velimir Šonje istaknuo je kako dosadašnji čimbenici rasta – turizam, europski fondovi u idućim godinama neće nestati, ali će izgubiti onu snagu koju su imali u proteklim godinama kada je Hrvatska imala objektivno visoke stope rasta.
“Ključno je pitanje – kako zadržati taj momentum rasta, gdje će Hrvatska nastaviti rasti znatno brže od prosjeka EU i tu dolazimo do privatnih investicija kao glavnog zamašnjaka, u čemu onda naravno i izravna inozemna ulaganja, dakle, ulaganja u kapital poduzeća igraju jednu od ključnih uloga.
Kako bismo Hrvatsku učinili atraktivnom investicijskom destinacijom i privukli još više ulaganja ključni su učinkovitost administracije, veze između obrazovanja i tržišta rada i porezni sustavi. Bijela knjiga ove godine sadrži niz konkretnih prijedloga kako poboljšati učinkovitost administracije i kako poreznim poticajima privući nove strane investitore u sektorima i poduzećima koje stvaraju veću dodanu vrijednost.”
Predsjednik Udruženja Burak Baykan istaknuo je kako Bijela knjiga dolazi u povijesno važnom trenutku za hrvatsko gospodarstvo.
“Hrvatska se približava razini od 80% prosječnog realnog dohotka po stanovniku Europske unije, uz bok Poljskoj. Pred nama je novo strateško pitanje – kako u sljedećih deset godina dosegnuti 90% europskog prosjeka i pridružiti se razini razvoja Slovenije, Češke i Španjolske? To zahtijeva novu razvojnu ambiciju, snažan rast produktivnosti i izvoza te dodatno privlačenje inozemnih ulaganja koja donose tehnologiju, znanje i globalne standarde poslovanja“, poručio je Baykan.
U kontekstu skorog pristupanja OECD-u i zaokruživanja šireg gospodarskog i političkog okvira, FICC naglašava da Hrvatska ima jedinstvenu priliku učvrstiti svoju poziciju među najatraktivnijim investicijskim destinacijama u Europi.
“Trebaju nam investicije u proizvodnju”
Glavni tajnik Udruženja stranih investitora Tomislav Šlat rekao je za Forbes Hrvatska da u Hrvatsku najviše ulažu zemlje iz našeg okruženja.
“To su Austrija, Italija, Njemačka i Slovenija, ali danas je Hrvatska atraktivna i za zemlje van Europske unije, koje nisu naša tradicionalna tržišta. Imamo dugo godina investitore iz Sjedinjenih Država, Turske, azijskih zemalja, ali ipak, vezani smo za EU, najviše gospodarski.”
Istaknuo je koje su to preporuke i rješenja za bolju investicijsku klimu.
“Preporuke su da se prilagodimo budućim trendovima u gospodarstvu, u Hrvatskoj nam trebaju tehnologije visoke dodane vrijednosti, nove tehnologije, inovativne, jer to je ono što stvara dodatnu vrijednost i povećava produktivnost. Zastarjele tehnologije sve su manje interesantne za nas. Strani investitori su zadnjih godina manje više na istom nivou, to je oko 4 milijarde eura godišnje. Međutim, bitna je struktura investicija. Trebaju nam investicije u proizvodnju, u IT tehnologije”, rekao je.
Poduzetnici traže porezna rasterećenja
Strani poduzetnici traže bržu administraciju i manje porezno rasterećenje za radnu snagu.
“U proteklom razdobju sustavno smo jačali okvir koji investitorima pruža stabilnost i institucionalnu podršku. Administrativni postupci se pojednostavljuju i digitaliziraju. Regulativa se unaprjeđuje, a investicijski projekti se koordinirano prate kako bi se ubrzala njihova realizacija. Takav pristup stvara predvidljivo i operativno, učinkovito poslovno okruženje.
U aktualnom petom akcijskom planu, do sad je provedeno 60 mjera kojima je ostvareno rasterećenje u iznosu od 320 milijuna eura, a uz provedbu preostalih mjera do kraja prvog trosmjesečja 2026., čime će ukupno rasterećenje premašiti 350 milijuna eura”, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
“Posebno snažno potičemo ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Od pristupanja Europskoj uniji, ministarstvo je iz EU fondova usmjerilo više od 800 milijuna eura u poduzeća koja se bave istraživanjem i inovacije. U aktualnom financijskom razdoblju predviđeno je dodatnih 200 milijuna eura za istraživanje, razvoj i inovacijama. Paraleno s time pripremamo nacionalni plan za razvoj industrije do 2034. kroz koji za investicije planiramo osigurati između 2 i 3 milijarde eura iz višegodišnjeg financijskog okvira EU i državnog proračuna.
Ulaganja i partnerstvo pokretač su rasta i snažnijeg pozicioniranja Hrvatske. S FICC-om nas veže 15 godina sustavnog dijaloga, partnerstva i zajedničkog rada na jačanju investicijskog okruženja. Ambicija je da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno i usmjereno na rast. Bijela knjiga pokazala se kao relevantna platforma, velik dio preporuka iz ranijih izdanja već je proveden, a neke preporuke iz ove knjige već su u proceduri. Administrativni postupci se pojednostavljuju što stvara učinkovito poslovno okruženje”, dodao je ministar.
Bijela knjiga fokusira se na tri područja
Nova arhitektura poticanja investicija
Udruženje predlaže modernu i učinkovitu arhitekturu poticanja ulaganja, koja će omogućiti bržu realizaciju strateških investicija i uklanjanje administrativnih prepreka. Cilj je stvoriti regulatorno okruženje koje potiče rast, inovacije i dugoročnu stabilnost – na korist svih poduzetnika u Hrvatskoj.
Obrazovanje i tržište rada kao motor produktivnosti
Reforma obrazovanja, snažnije povezivanje akademske zajednice i gospodarstva te sustavno poticanje cjeloživotnog učenja ključni su za jačanje inovacijskog kapaciteta zemlje. Uz pojednostavljenje regulacije tržišta rada i bolje korištenje postojećih radnih potencijala, Hrvatska može uspješno odgovoriti na demografske izazove i istodobno osigurati rast produktivnosti i plaća.
Porezna politika kao razvojna poluga
FICC ističe da porezni okvir predstavlja važan instrument za jačanje investicijske privlačnosti. Postoji prostor za uravnoteženo rasterećenje rada i kapitala uz očuvanje fiskalne discipline. Predložene mjere uključuju inkluzivne porezne poticaje – od olakšica za zapošljavanje mladih i pojednostavljenog zapošljavanja umirovljenika do poticaja za bolje plaćanje radnika na ključnim radnim mjestima i smanjenja poreza na dobit.
Bijela knjiga 2026. ne donosi samo analizu – ona predstavlja poziv na zajedničko djelovanje. Dokument postavlja jasne smjernice za oblikovanje politika koje će definirati gospodarski i društveni razvoj Hrvatske u razdoblju nakon završetka aktualnog ciklusa snažnog priljeva europskih sredstava. Poruka FICC-a je jasna: Hrvatska ima priliku napraviti razvojni iskorak – sada je trenutak za hrabre, promišljene i koordinirane poteze koji će osigurati dugoročnu konkurentnost i viši životni standard građana.
