Lukoil prodaje međunarodnu imovinu. Pitali smo energetske stručnjake je li to prilika za Hrvatsku
Lukoil, drugi najveći ruski proizvođač nafte, prodaje svoju međunarodnu imovinu nakon sankcija koje Sjedinjene Države najavile u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu da pregovara o mirovnom sporazumu u Ukrajini. Kao razlog je naveo uvođenje restriktivnih mjera protiv kompanije i njezinih podružnica od strane nekih država.
Ovaj razvoj događaja važan je i za Hrvatsku, u kojoj Lukoil Croatia d.o.o., članica grupacije Lukoil ima prodajnu mrežu od 45 benzinskih postaja.
Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu Julije Domac rekao je za Forbes Hrvatska da je riječ o prilici za Hrvatsku.
“Uvijek smatram da je ulaganje u energetsku infrastrukturu prilika za Hrvatsku, je li to kroz INA-u koja bi trebala povećati svoj portfelj ili kroz neku novu tvrtku, ako Hrvatska ne vidi budućnost u INA-i. Mislim da je to prilika da se investira, da povećamo energetski portfelj i da idemo prema tome da vratimo energetsku neovisnost i kontrolu nad energetskom infrastrukturom. Dugo zagovaram ideju da vratimo INA-u i da zajedno s HEP-om stvorimo jednu nacionalnu, ozbiljnu energetsku kompaniju, struktura Lukoila bi se sigurno u to uklopila.
Savjetovao bih Vladi da utječe na Upravu INA-e, da realizira transakciju. Ako ne vratimo kontrolu nad INA-om takva transakcija je irelevantna“, kaže Domac.
Pitanje je i hoće li Lukoil prodavati crpke po zemljama ili regionalno.
“Ako prodaje regionalno, ideja Hrvatske bi morala biti da investira i u regiju i da se širi i postavlja kao regionalno energetsko čvorište, što ne podrazumijeva samo LNG terminal i JANAF, nego kao investitor u energetske tvrtke u regiji.“
Komentirao je i izjavu Maxa Whitakera, američkog veleposlanika pri NATO-u, koji je za Fox News kritizirao Mađarsku jer ne čini dovoljno kako bi okončala energetsku ovisnost o Rusiji i rekao kako Hrvatska Mađarima može pomoći.
“Naravno da je tu jedan vrlo jaki ekonomski interes. Rekao bih da je to jedna politička sprega. Mađarska uživa u blagodatima puno jeftinijeg uvoza plina i nafte iz Rusije, s tim je povezan cijeli niz interesa i međusobnih ovisnosti. Međutim, ako želimo igrati igru kao treba, Mađarska mora diverzificirati svoju opskrbu, sigurno može računati na Hrvatsku, ali ne po toj cijeni. Mislim da je to realnost koju treba prihvatiti i da u okvirima te euroatlantske obitelji za to će se naći rješenje, ako postoji volja mađarske strane koja bi se morala odlučiti za koju stranu igra.“
Energetski stručnjak Davor Štern rekao je za Forbes Hrvatska da se možda može naći neki kupac s obzirom na koncentraciju velikih igrača na našem području.
“INA, MOL i Petrol teško da bi mogli. Ostaje možda Shell. INA ne bi mogla jer postoji zakon, bila bi prevelika koncentracija na tržištu.”
Hoće li doći do poskupljenja goriva?
“Nafta je već poskupjela, posljedično će poskupjeti i derivati, pogotovo ako se nastavi ovaj trend s naftom da Indija i Kina više neće kupovati rusku naftu. Doći će do manjka nafte na tržištu i onda će cijena porasti. Kad poraste sirovina, poskupljuju i derivati.
Teško je reći koliko će trajati poskupljenje, ali smatram da to neće biti dugotrajno. Nadam se da će doći do nekakvog smirivanja situacije između Rusije i Ukrajine. Ako bude dugotrajno, to će onda izazvati velike poremećaje i u budućnosti jer prestanak proizvodnje nafte u Rusiji stvorio bi velike štete u mogućnosti proizvodnje“, kaže Štern.
Američke sankcije sigurno će zadati udarac ruskom gospodarstvu, s obzirom na to da porezi iz naftne i plinske industrije čine oko četvrtine saveznog proračuna Rusije. Planirana prodaja imovine dosad je najznačajniji potez te ruske kompanije nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu, započete u veljači 2022. godine.
Lukoil je prisutan u Hrvatskoj u kojoj od 2007. godine posluje preko kompanije Lukoil Croatia. Godinu nakon toga svoju prisutnost povećali su akvizirajući tvrtku Europa Mill koja je tada upravljala s devet benzinskih postaja, pet lokacija za njihovu gradnju i željeznički terminal za pretovar nafte. Sljedeće godine izgradili su još osam benzinskih postaja i zakupili skladišni kapacitet na JANAF-ovu terminalu u Omišlju na Krku.
Tvrtka posjeduje rafineriju Lukoil Neftohim Burgas u Bugarskoj, najveću na Balkanu, kapaciteta 190.000 barela dnevno, kao i rafineriju nafte Petrotel u Rumunjskoj. Lukoil opskrbljuje naftom Mađarsku i Slovačku, kao i tursku rafineriju STAR u vlasništvu azerbajdžanskog SOCAR-a, koji uvelike ovisi o ruskoj sirovoj nafti.
Tvrtka također ima udjele u naftnim terminalima, kao i u maloprodajnim lancima goriva u Europi, te ima razne projekte u Srednjoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
