Mogu li aplikacije za pametne telefone pomoći u povećanju sigurnosti vozača?

Često se postavlja pitanje mogu li aplikacije za pametne telefone pomoći u povećanju sigurnosti vozača. Tehnologija je pokazala jasna poboljšanja u smanjenju brzine, naglog kočenja i ubrzanja. Međutim, to nije slučaj kada je u pitanju korištenje i držanje telefona u ruci tijekom vožnje.

To su ključni nalazi istraživanja koje je objavila Zaklada AAA za sigurnost prometa, neprofitna istraživačka i obrazovna organizacija. Istraživanje je provedeno s ciljem identificiranja učinkovitih načina poticanja vozača na usvajanje sigurnijih vozačkih navika.

“Ovo istraživanje, s više od 1400 ispitanika, mjerilo je što motivira pojedince da promjene rizična ponašanja u vožnji”, rekao je David Young, predsjednik i izvršni direktor Zaklade AAA.

Prebrza vožnj i ometanje pažnje poznati su čimbenici koji doprinose velikom broju prometnih nesreća.

“Pronalaženje načina za smanjenje ovih ponašanja može imati pozitivan utjecaj na sigurnost u prometu i smanjiti broj ozljeda i smrtnih slučajeva u prometu“, dodao je Young.

Studija se zove “Terensko ispitivanje povratnih informacija o pametnim telefonima usmjereno na promicanje sigurne vožnje: Usporedba fokusiranih i samoodabranih ciljeva sa standardnim porukama osiguranja temeljenim na korištenju.” Za njezine potrebe, istraživači su ispitali poboljšava li davanje povratnih informacija i poticaja putem aplikacije sigurnost vozača. Osim toga, ispitano je dovode li postavljeni ili samoodabrani ciljevi do većih poboljšanja.

Četiri skupine ispitanika

Različita opasna ponašanja u vožnji analizirana su tijekom razdoblja od 12 tjedana. Sudionici su bili podijeljeni u četiri skupine s različitim razinama povratnih informacija i savjeta.

Prva grupa je bila grupa za promatranje. To je kontrolna skupina. Njihova je vožnja bila praćena, ali nisu dobivali nikakve povratne informacije ili poticaje. Druga skupina bila je standardna skupina za povratne informacije. Ova je grupa primala tjedne tekstualne poruke s povratnim informacijama i savjetima o svim praćenim ponašanjima.

Treća skupina usredotočila se na jedno ponašanje koje im je dodijeljeno. Osim toga, grupa je primala tjedne poruke s povratnim informacijama i savjetima o tom specifičnom ponašanju. Četvrta skupina s odabranim ciljevima sastojala se od sudionika koji su sami odabrali jedno ponašanje na kojem su željeli raditi. Tjedno su dobivali povratne informacije i savjete putem tekstualnih poruka vezanih uz njihov cilj.

Među trima skupinama koje su primile povratne informacije uočena su jasna poboljšanja. Ta poboljšanja su uključivala: smanjenje brzine do 13%, smanjenje naglog kočenja do 21% i smanjenje ubrzanja do 25%.

Telefoniranje tijekom vožnje i dalje predstavlja problem

Međutim, korištenje mobitela u ruci tijekom vožnje i dalje je teži problem za rješavanje i to se ponašanje nije promijenilo. Sudionici su izvijestili kako su im mogućnost zarade dodatnog novca, tjedne povratne informacije putem tekstualnih poruka i druge taktike pomogle da promjene svoje ponašanje.

Nakon istraživanja od 12 tjedana, sudionici su praćeni još šest tjedana bez ikakvih povratnih informacija ili poticaja kako bi se utvrdilo hoće li njihove navike potrajati bez dodatne motivacije. Sveukupno, nastavili su voziti sigurnije, što ukazuje na to da su usvojili nova ponašanja čak i bez vanjskog poticaja.

Korištenje tehnologije pametnih telefona za mjerenje opasnih ponašanja u vožnji već se dijelom provodi kroz osiguranje temeljeno na korištenju, koje osiguravajuća društva koriste za ponudu poticaja za sigurnu vožnju. No, teško je procijeniti učinkovitost jer se prate samo vozači koji se dobrovoljno pridruže programu, navodi se u studiji.

Zaključuje se da programeri aplikacija mogu dodatno doprinijeti sigurnosti u prometu traženjem načina za poboljšanje angažmana korisnika.

“Ohrabrujuće je da su mnogi pojedinci zadržali sigurnije navike nakon završetka studije“, rekao je Jake Nelson, direktor zagovaranja sigurnosti prometa. “To pokazuje da pozitivno ohrabrenje, a ne samo kazne, može dovesti do sigurnijih vozačkih navika koje mogu spasiti živote.“

Tanya Mohn, suradnica Forbesa