Može li europska vojna potrošnja potaknuti gospodarski rast?
Europa, predvođena Njemačkom, povećava obrambene izdatke, a ekonomisti očekuju skroman poticaj rastu. Dok rastuće narudžbe podržavaju aktivnost, dugi zastoji u proizvodnji mogli bi ograničiti ekonomsku isplativost.
Europske vlade pripremaju se za održivo povećanje obrambenih izdataka, što postavlja ključno ekonomsko pitanje. Može li ponovno naoružavanje također podržati rast u vrijeme kada gospodarstvo eurozone teško dobiva na zamahu?
Njemačka je u središtu ove promjene. Berlin planira povećati obrambene izdatke na gotovo 3,5% BDP-a do 2029., u odnosu na 2,1% u 2024., što označava jedan od najznačajnijih vojnih investicijskih programa u poslijeratnoj Europi. Do 2029. vlada namjerava godišnje trošiti više od 100 milijardi eura na obrambenu opremu i održavanje, prenosi Euronews.
Prema Niklasu Garnadtu, ekonomistu u Goldman Sachsu, utjecaj na rast mogao bi biti značajan.
“Očekujemo da će obrambena potrošnja povećati razinu njemačkog BDP-a u 2029. za oko 0,8%, a obrambene narudžbe značajno su se povećale u četvrtom tromjesečju nakon što je u rujnu usvojen proračun za 2025.“, rekao je.
Nakon što ih odobri parlament, veliki obrambeni ugovori dodjeljuju se proizvođačima i bilježe se u službenim podacima o tvorničkim narudžbama. Domaće njemačke narudžbe povezane s obrambenom industrijom porasle su za više od 50% krajem 2025. u usporedbi s razinama koje su već bile povišene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Što se tiče proizvodnje, dodana vrijednost raste u obrambenoj proizvodnji i njezinim lancima opskrbe.
Na strani rashoda, nabava sustava naoružanja potiče državna ulaganja nakon prijenosa vlasništva, dok se kupnja streljiva i nedovršene opreme pojavljuje kao promjena zaliha.
“Očekujemo da će obrambena potrošnja u budućnosti potaknuti snažniji porast vladinih ulaganja u opremu“, rekao je Garnadt.
Gospodarski izgledi eurozone
Ekonomski tim Goldman Sachsa vidi 2026. godinu kao godinu umjerenog oporavka za eurozonu.
Banka predviđa rast BDP-a od 1,3% za blok, što je nešto više od projekcija Europske središnje banke, potaknuto kombinacijom fiskalne potpore, otporne potrošnje i ublažavanja trgovinskih trenja.
Pad cijena energije i rast plaća koji nadmašuje inflaciju trebali bi potaknuti potražnju kućanstava. Potencijalni prekid vatre u Ukrajini mogao bi pružiti dodatni poticaj putem poboljšane dinamike troškova energije.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da obrambena proizvodnja ima neuobičajeno duge cikluse isporuke. S narudžbama koje pokrivaju četiri do pet godina proizvodnje, utjecaj na stvarnu proizvodnju i BDP je postupan, a ne trenutan.
Osim toga, stručnjaci naglašavaju da sama veća obrambena potrošnja neće riješiti dublje strukturne izazove Europe. Rastuća konkurencija iz Kine, visoki troškovi energije, nedovoljno ulaganje u visokotehnološke sektore, regulatorna opterećenja i starenje stanovništva i dalje opterećuju dugoročni potencijal rasta regije.
“Očekujemo da će obnovljeni kineski izvozni pritisak opteretiti europsku trgovinu zbog rastućeg uvoza i veće izvozne konkurencije, posebno u Njemačkoj i Italiji“, rekao je Goldman Sachs.
Vojna potrošnja postaje ne samo strateški imperativ, već i makroekonomska poluga za Europu.
Iako je malo vjerojatno da će sama ulaganja u obranu transformirati dugoročnu putanju rasta Europe, mogla bi igrati značajnu ulogu.
Za zemlje poput Njemačke, gdje se fiskalni prostor usmjerava na ponovno naoružavanje, učinak poticaja mogao bi biti značajan, posebno u gospodarstvu koje je pretežno proizvodno i bori se s industrijskom konkurentnošću.
Ostaje za vidjeti hoće li se ova promjena pokazati trajnom ili održivom, ali za sada se čini da je obrana neočekivani motor neravnomjernog oporavka Europe.
