Njemačka razmišlja o ukidanju zabrane rada trgovina nedjeljom
Njemačka ima najintenzivniju raspravu o ukidanju zabrane rada trgovina nedjeljom u zadnjih desetak godina. Društvo je podijeljeno i dio ljudi je protiv zabrane, ali ona ima i snažne protivnike – sindikate i crkvu.
Rad nedjeljom djelomično je zabranjen u Hrvatskoj od srpnja 2023. godine, a kao uzor za donošenje izmjena Zakona o trgovini često su se navodile Njemačka i Austrija. No, u Njemačkoj posljednjih tjedana traju rasprave o ukidanju zabrane rada nedjeljom.
Vlada Friedricha Merza u srpnju je najavila da će pekarnicama i slastičarnicama omogućiti dulji rad nedjeljom, kao dio paketa mjera za poticanje gospodarstva. Taj potez poslužio je kao okidač za širu raspravu.
Nakon toga je Handelsverband Deutschland (HDE), glavno njemačko udruženje trgovaca, zatražilo da se mogućnost rada proširi na sav maloprodajni sektor, uz tvrdnju da je sadašnji sustav “iz prošlog stoljeća” i da gradovi gube atraktivnost kada su nedjeljom potpuno zatvoreni.
Nekoliko dana poslije uključila se i Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK). Njezin predsjednik Peter Adrian otišao je korak dalje te predložio čak izmjenu Ustava kako bi se trajno riješila pravna ograničenja za nedjeljni rad trgovina.
Liberalizaciju su podržali i predstavnici e-trgovine (Bevh), uz argument da je nelogično da internetske trgovine mogu prodavati 24 sata dnevno, dok fizičke trgovine ostaju strogo ograničene.
Crkva i sindikati protiv promjena
No, ideja o radu nedjeljom nailazi i na protivnike, a najači su sindikati te katolička i evangelička crkva. Verdi, najveći sindikat u sektoru usluga, tvrdi da je neradna nedjelja jedno od najvažnijih radničkih prava te upozorava da bi liberalizacija dodatno pogoršala ionako velik nedostatak radne snage u trgovini.
Rasprava se počela prelijevati i na razinu saveznih zemalja. Primjerice, stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju najavila je da bi, ako pobijedi na izborima, među prvim mjerama omogućila više nedjeljnih otvaranja trgovina u gradskim središtima kako bi se ojačala konkurentnost u odnosu na internetsku trgovinu.
Wall Street Journal navodi kako se zabrana u praksi (baš kao i u Hrvatskoj) uglavnom odnosi na trgovce.
Pravni stručnjaci razlikuju „rad nedjeljom“, koji je uglavnom zabranjen, od „rada za nedjelju“ – svih aktivnosti koje omogućuju da većina građana može provesti slobodan dan bez poteškoća – što je dopušteno.
Tako trgovine smiju prodavati krastavce ili limenke Coca-Cole, jer se smatraju grickalicama ili pićima za konzumaciju u hodu, ali ne i tikvice ili konzerve graha, jer se ne mogu odmah konzumirati.
Kršenje zabrane
Navode i primjer trgovine Denns Bio Markt u berlinskoj ulici Bernauer koja je otvorena svih sedam dana u tjednu. Međutim, nedjeljom zaposlenici postavljaju pregrade koje kupce usmjeravaju samo prema pekarnici i dvama rashladnim vitrinama, dok je ostatak trgovine zatvoren.
Neke njemačke savezne zemlje dopuštaju rad trgovina nekoliko nedjelja godišnje povodom važnih događanja, poput maratona ili filmskih festivala. Međutim, sindikati redovito osporavaju takve odluke na sudovima, a suci smatraju da glavni razlog okupljanja mora biti događaj, a ne kupovina.
Vlasnici kvartovskih trgovina tvrde da si ne mogu priuštiti prodaju samo kruha nedjeljom pa mnogi igraju svojevrsnu igru mačke i miša s inspekcijama.
Djelomično zbog ograničenja rada nedjeljom, vlasti nemaju dovoljno zaposlenih da sustavno provode nadzor, kaže Manuela Anders-Granitzki, odgovorna za inspekcije u berlinskoj četvrti Pankow. Kontrole se provode samo nakon prijave, a ove je godine pokrenuto 19 postupaka protiv višestrukih prekršitelja.
Odluke Ustavnog suda i parlamenta
Jedan od razloga zbog kojih se njemačke vlade godinama nisu usudile mijenjati zabranu je već spomenuto snažno protivljenje saveza kršćanskih crkava i sindikata. Godine 2009. njemački Ustavni sud djelomično je prihvatio tužbu Katoličke i Evangeličke crkve protiv prijedloga Berlina da trgovine rade deset nedjelja godišnje, uključujući sve četiri prije Božića.
Prije dvije godine, nakon tužbe sindikata Verdi, sud je zabranio rad automatiziranih trgovina bez osoblja nedjeljom. Nedugo zatim, pokrajinski parlament izmijenio je zakon i ponovno omogućio njihov rad.
„Nedjelja bez rada veliko je društveno postignuće“, kaže Silke Zimmer, članica uprave sindikata Verdi. „To što toliko ljudi istodobno može biti slobodno predstavlja važnu kulturnu vrijednost.“
Glasnogovornik Evangeličke crkve dodao je: „Nedjelja stvara prostor za obitelj, prijatelje, susjede i volontiranje.“
Zagovornici zabrane tvrde da ona i dalje ima široku podršku. Istraživanje YouGov-a provedeno ovog mjeseca pokazalo je da 50 posto građana podržava zabranu rada trgovina nedjeljom, dok je 43 posto protiv. Ipak, stavovi se postupno mijenjaju – mlađe generacije znatno su kritičnije prema zabrani.
