Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
Norveški mirovinski fond suspendirat će preporuke o prodaji etički sporne imovine dok parlament ne ažurira etičke smjernice, odlučili su u utorak parlamentarni zastupnici, na inicijativu vlade i ministra financija Jensa Stoltenberga.
Norveški mirovinski fond ulaže prihode od prodaje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i infrastrukturu za zelenu energiju i trenutno upravlja imovinom vrijednom 2,1 bilijuna dolara. Dionički portfelj uključuje vlasničke udjele u 8.659 kompanija diljem svijeta.
Prilikom ulaganja fond mora slijediti etičke smjernice koje mu, između ostaloga, brane kupnju vlasničkih udjela u proizvođačima oružja poput Airbusa, Boeinga i Lockheed Martina, budući da proizvode komponente za nuklearno oružje.
Zeleno svjetlo imaju pak njemački Rheinmetall i talijanski Leonardo budući da ni na koji način ne sudjeluju u proizvodnji komponenti za nuklearno oružje, kao i biološkog ni kemijskog oružja, kazetne municije ni protupješačkih mina.
Zabrana ulaganja obuhvaća i kompanije koji osiguravaju uvjete za ozbiljno kršenje prava pojedinaca u ratu ili u sukobima.
Manjinska laburistička vlada predložila je u utorak da se prodaja etički sporne imovine obustavi dok parlament ne ažurira etičke smjernice.
Preporuke o prodaji etički sporne imovine bit će suspendirane oko godinu dana, do završetka postupka revizije, rekao je Stoltenberg zastupnicima u parlamentu.
“Svijet se promijenio otkada su etičke smjernice usvojene”, rekao je norveški ministar financija Jens Stoltenberg, donedavni glavni tajnik NATO-a, zastupnicima u parlamentu, ustvrdivši da pravila treba mijenjati.
Još u svibnju ministarstvo financija na čelu s bivšim čelnikom NATO-a bilo je otklonilo prijedlog skupine oporbenih zastupnika da se izmijene etička načela o ulaganjima mirovinskog fonda kako bi se omogućila kupnja dionica velikih proizvođača oružja.
Oporbena Konzervativna i Stranka progresa opetovano su početkom godine bile pozivale parlament da izmijeni smjernice budući da su europske zemlje u međuvremenu odlučile pojačati potrošnju na obranu.
Izmjenu smjernica podržala je i guvernerka središnje banke Ida Wolden Bache, rekavši u veljači da Norveška mora moći prihvatiti da bi se definicija etički prihvatljivih ulaganja mogla promijeniti budući da se svijet ponovo naoružava i da se napetosti među zemljama zaoštravaju.
Skupina parlamentarnih zastupnika Stranke progresa predstavila je u proljeće prijedlog zakona u kojem tvrdi da je licemjerno da Oslo fondu zabranjuje kupnju dionica Lockheed Martina, a istodobno od američke kompanije kupuje borbene avione F-35.
“Želimo vojnoj industriji dati na raspolaganje kapital, što je u aktualnom trenutku osobito nužno”, rekao je za Reuters Hans Andreas Limi, jedan od autora prijedloga zakona.
“Smatramo da je još prerano za temeljitu izmjenu smjernica”, rekla je tada za Reuters zamjenica ministra financija Ellen Reitan, dodavši da bi takav potez iziskivao široki konsenzus u parlamentu.
Etički kriteriji za ulaganja fonda ne bi se smjeli mijenjati ad hoc, naglasila je Reitan.
Potkopane smjernice
Ministarstvo financija promijenilo je u međuvremenu ploču, uz val kritika Stoltenbergovih saveznika u parlamentu.
Ministar sam potkopava etičke smjernice čiji je koautor, poručila je dužnosniku iz redova Laburističke stranke čelnica Socijalističke stranke ljevice (SV) Kirsti Bergstø.
Laburisti su napravili ogroman ustupak desnici, dodala je Bergstø, aludirajući na predlagatelje zakona iz redova Stranke progresa.
Fond je u kolovozu bio prodao dionice američkog Caterpillara, uz obrazloženje da izraelska vojska koristi njegove građevinske strojeve za rušenje u palestinskom Pojasu Gaze.
Prodane su i dionice skupine izraelskih tvrtki, uključujući First International Bank of Israel, napominje Reuters.
