Poljoprivrednici na koljenima: Saborski zastupnik nekad je za plaću mogao kupiti 5000 kilograma pšenice, danas može pet puta više
Trenutna otkupna cijena žita toliko je niska da ne može pokriti niti troškove proizvodnje, pa uzgajivači od Vlade traže da pomogne sredstvima iz državnog proračuna, jer sami neće moći opstati
U Hrvatskoj bi ove godine moglo biti požeto oko milijun tona pšenice sa zasijanih 160 tisuća hektara, a ratari smatraju da bi minimalna cijena koja bi pokrila troškove proizvodnje trebala iznositi 200 eura po toni, rekli su u četvrtak predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Matija Brlošić iz HPK-ova Upravnog odbora rekao je kako polja izgledaju dobro te bi ove godine mogli imati oko milijun tona pšenice
“Hrvatskoj je nekada trebalo 600 tisuća tona pšenice, a sada oko 300 tisuća tona. To znači da ćemo imati više nego što su potrebe hrvatskih mlinova, koji se mogu izbrojiti na prste jedne ruke”, kazao je Brlošić i dodao da je trenutna cijena koju je stavila Žito kotacija Osijek, nije vrijedna spomena (155 eura za tonu za 3. klasu). “Toliko je niska da ne može opravdati trošak proizvodnje”, kazao je Brlošić.
Država kao maćeha
“Usporedbe radi, prije 20 godina saborski zastupnik je mogao kupiti 5000 kilograma pšenice za svoju plaću. Danas, po ovoj cijeni Žito kotacije Osijek, može kupiti 25.000 kilograma pšenice, dakle pet puta više. Živimo u istoj državi. Jesu li poljoprivredni proizvođači to zaslužili u odnosu na saborske zastupnike? Rade li saborski zastupnici pet puta više u odnosu na poljoprivrednike?”, pitao je.
Napomenuo je pritom kako su u odnosu na prije 20 godina poljoprivrednici nivo svoje proizvodnje podigli bar 35 posto te kako otkupna cijena koja se nudi “apsolutno nije za spomen”.
Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić kazao je kako poljoprivrednici od države očekuju da bude njihova majka, a ne maćeha. Osjećaju se, kako je rekao, odbačeno i manje vrijedni u odnosu na ostale grane gospodarstva. Od Vlade traže da pomogne sredstvima iz državnog proračuna, jer sami neće moći opstati.
Izvoziti proizvode, a ne sirovinu
“Toliko je grozno i najave su s takvim otkupnim cijenama da se radujemo prošlogodišnjoj cijeni koja je bila katastrofa”, rekao je.”Molim državu da nam da podršku, da nam da vjetar u leđa i da nas podupre. Mi smo doslovce umrli, samo nam to nitko još nije rekao”, istaknuo je Pranjić.
Predstavnici HPK su istaknuli i kako je nužno da država subvencionira domaće prerađivačke kapacitete kako bi imali sigurnu i dostatnu hranu.”Kad hrane ne bude bit će kasno, a svi će postati svjesni koliko je ona vrijedna”, istaknuo je Brlošić.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović je kazao kako vjeruje da će žetva biti dobra i s dobrim prinosima. “Hitno moramo mijenjati to da je Hrvatska izvoznik sirovine, a uvoznik kruha, brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine. Prošle godine su kruh i pekarski proizvodi bili po prvi put na prvom mjestu po uvozu, a to je nedopustivo”, rekao je.
