Profesorica Ivanov o carinama: “Pad proizvodnje neće imati veliki efekt na pad hrvatskog BDP-a”
Sjedinjene Američke Države su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakuleta Marijana Ivanov.
SAD su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, koja priželjkuje da EU ne uvodi dodatne protumjere SAD-u, a što se tiče Hrvatske ističe da nema velik izvoz u SAD, a srećom nema ni jaku industriju jer ju je ubila i uništila 1990-tih.
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim “kaznama” na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto.
Odgovor na carine koje je Trump najavio EU još nema, a prema riječima Ivanov ne zna se hoće li uvesti carine na uvoz usluga, primjerice usluge intelektualnog vlasništva, što bi se odnosilo na više američkih tehnoloških divova koji posluju na europskom tržištu, a nepoznanica je i hoće li uvesti porez na digitalne transakcije.
No, priželjkuje da se Unija zaustavi na ranije najavljena dva paketa protumjera koji bi trebali stupiti na snagu sredinom travnja, ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, a koji uključuju carine na proizvode koji za europsko gospodarstvo nisu neka značajna stavka.
“Ne znamo u kojem smjeru će Europa koristiti adute za oporezivanje usluga. Onda bi nam te usluge mogle postati skuplje i dovesti do suprotnih procesa u digitalizaciji ekonomije od onih koje želimo. Tako da se nadam da Europa neće ići s protumjerama, da će stati na onih famoznih 99 stranica i da će jednostavno prihvatiti nova pravila igre takva kakva jesu, kaže Ivanov.
Europske protumjere znače i skuplje američke proizvode u Europi, no prema riječima profesorice sa zagrebačke Ekonomije tih proizvoda na europskom tržištu ionako nema puno jer, podsjeća, Trump je trgovinski rat i započeo jer SAD premalo izvozi u Europu. “No problem je što neka poduzeća neće moći postići produktivnost koju su imali do sada, kada su značajnije izvozili u Ameriku, a pad produktivnosti je nešto što podiže inflaciju”, upozorava.
Pozitivni efekti za SAD možda za 10-ak godina
Smatra da će potezi koje Trump povlači možda imati pozitivne efekte na SAD za nekih 10 godina, no trenutno, Amerika ne može bez uvoza i ovisna je o njemu. “Oni ne kupuju toliko europskih, kineskih i drugih proizvoda samo zato što su jeftiniji već jednostavno zato što im je potražnja prevelika u odnosu na mogućnosti njihove ponude”, napominje.
“Primjerice, za značajniji razvoj farmaceutske industrije ili proizvodnju određenih transformatora SAD-u bi trebalo pet do 10 godina, tako da se u srednjem roku može govoriti o nepovoljnim efektima na američko gospodarstvo, u vidu i rasta cijena, a potencijalno i kroz određene “recesijske elemente koji se tamo očekuju”.
“Trenutno smo u stanju histerije”
To se može preliti i na globalnu razinu, no Ivanov ipak smatra da efekti carina ne bi trebali toliko biti značajni za pojavu recesije. Međutim, poručuje, to ovisi o ponašanju svih, a prema njenoj ocjeni trenutno smo u stanju histerije.
Kaže da prirodnim putem ne bi trebalo doći do recesije, svjetsko gospodarstvo je u stanju rasti oko tri posto ove godine, no pesimizam, neizvjesnost i strah od potencijalnih rizika može do nje dovesti, s obzirom da se u takvom ozračju smanjuju potrošnja i investicije. “Vi ako ne znate gdje ćete prodavati robu, vi nećete investirati”, ističe.
S obzirom na tu pojačanu nesigurnost te potencijalni pad potrošnje, Hrvatska bi najveće negativne efekte mogla osjetiti u turizmu, a koji veže i niz drugih segmenata, kao što su trgovina i ugostiteljstvo.
Hrvatska “srećom” nema jaku industriju
Direktni izvoz iz Hrvatske u SAD oslanja se na proizvode farmaceutske i metaloprerađivačke industrije, tu su i Končarevi transformatori te oružje HS Produkta, kao i određeni prehrambeni proizvodi, specifični i jer ih preferiraju iseljenici iz Hrvatske i njihovi potomci.
Taj izvoz je relativno mali, no tu su i indirektni efekti, s obzirom na značajan izvoz intermedijarnih proizvoda u automobilskoj industriji za europske proizvođače u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji. Ako će oni prodavati manje automobila u SAD, to će značiti i manje narudžbe za hrvatske proizvođače, napominje Ivanov.
Pomalo i ironično primjećuje da je “jedina sreća” što Hrvatska nema jaku industriju jer ju je “ubila i uništila” od 90-ih godina prošlog stoljeća pa tako ni pad proizvodnje koji će se dogoditi neće imati toliki efekt na pad hrvatskog BDP-a.
