Prognoze rasta BDP-a: Koja će europska gospodarstva imati najveći rast?
Godinu na izmaku obilježili su trgovinski ratovi, carinske prijetnje i pad kamatnih stopa, s promjenjivom monetarnom politikom.
Prema OECD-u, umjetna inteligencija i poboljšani financijski uvjeti potaknut će globalni rast u nadolazećim godinama.
Unatoč tome, rizici za proizvodnju i dalje postoje – uključujući slabljenje tržišta rada. Procjene rasta također se uvelike razlikuju među zemljama kako se mijenja globalni poredak, s promjenama koje su, između ostalih čimbenika, posebno povezane s tehnološkim razvojem i dominacijom resursa, prenosi Euronews.
Prognoze OECD-a sugeriraju da će realni rast BDP-a u eurozoni zaostajati za rastom dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine, u 2025. Ali što nas čeka u 2026. i 2027. godini? I kako se pojedine nacije snalaze unutar eurozone?
Rast u 2025.: Finska zaostaje
Do kraja 2025. predviđa se da će Irska zabilježiti najsnažniji rast u usporedbi s drugim zemljama OECD-a, i to od 10,2%. Ovaj porast je potaknut kvalitetnom uspostavom farmaceutskog izvoza prije američkih carina, prema izvješću OECD-a o ekonomskim izgledima, objavljenom u prosincu 2025.
Nakon niza prijetnji ranije ove godine, američki predsjednik Donald Trump najavio je carine do 100% na uvoz lijekova počevši od 1. listopada. Trump je rekao da će izuzeća biti dana tvrtkama koje grade američki proizvodni pogon. EU je ipak tvrdila da je njezin izvoz zaštićen ranijim trgovinskim sporazumom, kojim su američke carine na robu bloka postavljene na 15%.
Irska se izdvaja na ljestvici OECD-a, budući da su sljedeće najbrže rastuće zemlje Turska s 3,6% i Poljska s 3,3%.
Unatoč tome, BDP u Irskoj često je varljiv pokazatelj zbog načina na koji je gospodarstvo strukturirano. Zbog tradicionalno niskih stopa poreza na dobit u zemlji, Irska je dom velikog broja multinacionalnih kompanija koje ostvaruju dobit u zemlji, umjetno iskrivljujući BDP.
Na drugom kraju OECD-ove ljestvice, Finska, prema projekcijama, neće pokazati rast u 2025. Slabo povjerenje potrošača i nagli pad stambene izgradnje radi ispravljanja prekomjerne ponude snažno su utjecali na proizvodnju, objasnio je OECD.
Sljedeće godine: rast od 1,2% u eurozoni
Predviđa se da će se realni rast BDP-a u eurozoni blago usporiti s 1,3% u 2025. na 1,2% u 2026., prije nego što poraste na 1,4% u 2027.
Povećane trgovinske trenja bit će kompenzirane poboljšanim financijskim uvjetima, tekućim kapitalnim izdacima iz fondova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i otpornim tržištima rada”, rekao je OECD.
RRF je ključni instrument za pomoć gospodarstvima EU-a da izađu jača i otpornija iz pandemije. U okviru RRF-a, Europska komisija zadužuje se na tržištima kapitala izdavanjem obveznica u ime EU-a. Prikupljena sredstva zatim se stavljaju na raspolaganje državama članicama za potporu velikim reformama i ulaganjima.
U 2026. godini, među 27 europskih zemalja, očekuje se rast realnog BDP-a u rasponu od 0,6% u Italiji do 3,4% u Poljskoj i Turskoj. Litva slijedi s 3,1%. Ove tri zemlje su jedine za koje se predviđa da će premašiti globalni prosjek od 2,9%.
Na donjem kraju, Austrija i Finska (obje 0,9%) slijede Italiju. To su jedine zemlje s rastom ispod 1%.
Španjolska predvodi rast među pet najvećih gospodarstava
OECD procjenjuje da će Španjolska u 2026. godini zabilježiti rast od 2,2%. To je najviša stopa među pet vodećih europskih gospodarstava, daleko ispred sljedeće najbliže, Ujedinjenog Kraljevstva, s rastom od 1,2%.
“Snažno stvaranje radnih mjesta u Španjolskoj i rast realnih plaća nastavit će podržavati privatnu potrošnju. Rast ulaganja bit će potkrijepljen kontinuiranom provedbom Plana oporavka, transformacije i otpornosti (RTRP) i nižim troškovima financiranja“, navodi se u izvješću.
Izravna izloženost Španjolske američkim carinama je ograničena, budući da izvoz robe u Sjedinjene Države čini samo 1,1% njezina BDP-a.
U međuvremenu, u Velikoj Britaniji, ograničenja državne potrošnje i neizvjesnost također će opteretiti tempo rasta. Tržište rada usporava, s brojem zaposlenih koji primaju plaću pao je za oko 0,4% u godini do rujna, a broj slobodnih radnih mjesta smanjio se za gotovo 14% u istom razdoblju.
Predviđa se da će Njemačka i Francuska rasti za 1%, dok Italija ima najnižu stopu od 0,6%.
Pet najvećih gospodarstava u 2027. godini
Španjolska će 2027. ponovno zabilježiti najveći rast realnog BDP-a među pet najvećih gospodarstava, iako će se njegova stopa usporiti na 1,8%. Njemačka će ubrzati s 1% na 1,5%. Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija zabilježit će porast od samo 0,1 boda u usporedbi s 2026., dok će Francuska ostati nepromijenjena na 1%.
OECD predviđa da će Turska imati najveći rast u 2027. među 27 europskih zemalja, s 4%. Prema organizaciji, više carine će oslabiti izvoz, ali se očekuje da će utjecaj biti relativno malen i kratkotrajan. Poboljšani financijski uvjeti podržat će privatnu potrošnju i ulaganja u 2026. i 2027., što će zauzvrat potaknuti uvoz. Očekuje se i nastavak pada inflacije.
Nakon recesije 2025. godine, Finska će vidjeti znatno poboljšanje s rastom BDP-a od 0,9% u 2026. i 1,7% u 2027. godini.
“Niže kamatne stope, stabilizirajuće tržište nekretnina, rastuća potrošnja i snažniji rast trgovinskih partnera podržat će oporavak“, navodi se u izvješću. Međutim, američke carine, globalna nesigurnost i fiskalna konsolidacija ostaju prepreka.
