Revizori: Pravedno definiranje cijene revizije je preduvjet za kvalitetan i neovisan revizorski rad
Hrvatska revizorska komora okupila je preko 250 revizorskih stručnjaka na svom 18. stručnom savjetovanju u Petrčanima. Predsjednik komore Berislav Horvat upozorio je na nedostatak kvalificiranih stručnjaka i naknade koje ne odražavaju visoku vrijednost revizije.
Revizorska struka u Hrvatskoj posljednjih godina suočava se s nizom izazova koji utječu na održivost obavljanja revizijskih usluga. Profesija bilježi nedostatak kvalificiranih stručnjaka, što je rezultat zahtjevne prirode posla, visoke razine odgovornosti te naknada koje ne odražavaju visoku vrijednost revizije, istaknuto je na 18. stručnom savjetovanju ovlaštenih revizora održanom 16. i 17. listopada u organizaciji Hrvatske revizorske komore u Punta Skala Falkensteiner resortu u Petrčanima.
„Točnost revizorskog izvještaja vrlo je važna za funkcioniranje i zdravlje cijelog gospodarstva, zbog čega su u fokusu Komore promicanje kvalitetnog nadzora, standardizirane razine revizije te primjerenijeg vrednovanja rada revizora. Važno je osigurati pravedno definiranje cijene revizije jer samo tako možemo obavljati reviziju još kvalitetnije, zapošljavati kadar i pružati uslugu koja donosi stvarnu vrijednost“, istaknuo je Berislav Horvat, predsjednik Hrvatske revizorske komore.
Ako je kriterij najniža cijena, kvaliteta rada je upitna
Pred više od 250 revizorskih stručnjaka uz sudjelovanje Ministarstva financija, HANFA-e, obveznika revizije i revizorskih društava, sudionici su se složili kako je nužno osigurati preduvjete za kvalitetan i neovisan revizorski rad, uz istodobno jačanje povjerenja javnosti u revizorsku profesiju i razumijevanje njezine ključne uloge u zaštiti javnog interesa i stabilnosti gospodarstva.
Revizija se često doživljava kao trošak i administrativno opterećenje, dok regulator od nje očekuje jamstvo povjerenja u financijske izvještaje. Stoga klijente, korisnike revizije, treba kontinuirano educirati o značenju i učincima revizije, pri čemu odgovornost dijele revizorska društva, Komora i Ministarstvo financija, zaključili su sudionici konferencije, te podsjetili i na ulogu nadzornih odbora.
„Zadaća je nadzornih odbora nadzirati upravu i osigurati točnost izvještavanja, a revizor je u tom procesu neovisna strana koja potvrđuje vjerodostojnost podataka. Osim regulatorne obaveze, revizija je i alat koji nadzornim odborima omogućuje da kvalitetno obavljaju svoju ulogu. Na nama i Ministarstvu financija je da osiguramo sustav, ali odgovornost upravljanja i nadzora mora ostati tamo gdje pripada – u samim društvima”, dodao je Horvat.
Ne objasnimo li cilj revizije i način na koji se kvalitetna revizija odražava na poslovanje, jedini kriterij odabira revizora bit će najniža cijena, što čini upitnim kvalitetu rada. Odnos s klijentima mora biti dvosmjeran, temeljen na otvorenoj komunikaciji i povjerenju; revizor nije poreznik, već partner koji daje dodanu vrijednost poslovanju, kroz podršku u razvoju internih sustava kontrole i korporativnog upravljanja, te stabilnost i razvoj kompanije – i sve to jamči svojim potpisom, istaknuto je na okupljanju.
