Dijagnoza maligne bolesti jedan je od najizazovnijih trenutaka s kojima se i ljudski život i medicina mogu suočiti. U trenutku dijagnoze, pacijent se ne bori samo protiv bolesti, već i protiv neizvjesnosti oko ishoda liječenja. No, protekle dvije godine hrvatska medicina bilježi duboku transformaciju koja mijenja perspektive oboljelih. U središtu tog napretka, kao posebno polje medicinske izvrsnosti, djeluje Zavod za personaliziranu medicinu KBC-a Zagreb.

Riječ je o centru koji se u kratko vrijeme profilirao kao ključno mjesto razvoja suvremene onkologije, svrstavši Hrvatsku u sam svjetski vrh po kvaliteti i dostupnosti naprednih dijagnostičkih metoda. Njih omogućuje Laboratorij za gensko profiliranje tumora, kojom je tvrtka Roche bolesnicima u Hrvatskoj učinila dostupnim najnapredniju gensku dijagnostiku. Time je Hrvatsku pozicionirana na svjetsku kartu lidera u personaliziranoj medicini, posebno onkologiji.

Nadu ulijeva činjenica da će uz onkološke, u budućnosti biti dostupne i metode genske dijagnostike za druge, mahom teške bolesti.

U desetljećima iza nas, onkologija se često oslanjala na ‘populacijski pristup’ – terapija se birala prema lokalizaciji tumora, što je nerijetko značilo primjenu sličnih protokola za različite pacijente. Danas svjedočimo potpunom obratu paradigme. Suvremena onkologija u Hrvatskoj više ne promatra samo organ, već se fokusira na jedinstvenu ‘biološku priču’ svakog pojedinca.

Analiza 300 gena iz jednog uzorka

Ključ te promjene leži u najnovijoj tehnologiji sekvencioniranja gena. U laboratoriju Zavoda za personaliziranu medicinu, iz samo jednog uzorka tkiva, znanstvenici analiziraju više od 300 ključnih gena. Taj proces otkriva molekularni potpis tumora – njegov specifičan genetski otisak. Kada liječnici ‘pročitaju’ taj potpis, bolest prestaje biti nepoznanica. Pacijentima koji su iscrpili standardne terapijske opcije, a kojima je do jučer ponestajalo nade, ovaj pristup otvara posve novi put. Umjesto sistemskog ‘bombardiranja’ cijelog organizma kemoterapijom, primjenjuje se precizna, ciljana, ‘pametna’ terapija koja djeluje isključivo na specifične genske promjene tumora. Rezultat je dvostruk: znatno veća učinkovitost liječenja uz drastično smanjenje nuspojava. To pacijentu omogućuje da tijekom terapije zadrži značajno veću kvalitetu svakodnevnog života.

Testiranje povećava sigurnost I rezultat liječenja

Uspjeh tako nije slučajan, već je rezultat multidisciplinarne izvrsnosti I vrhunske tehnologije. Projekt kojim je tvrtka Roche investirala u Laboratorij 9,7 milijuna eura, bolesnicima u Hrvatskoj učinio je dostupnom dijagnostiku koja se po kvaliteti mjeri s onom u najrazvijenijim svjetskim centrima.

Zavod za personaliziranu medicinu danas je srce sustava u kojem tim od 18 vrhunskih stručnjaka – liječnika, molekularnih biologa i inženjera – svakodnevno tumači složene genske profile. Oni rade u bliskoj suradnji s mrežom patologa iz triju ključnih zagrebačkih bolnica, čime se postiže multidisciplinarna validacija svakog nalaza. Brojke su impresivne: s oko 2500 testova u 2025. godini, sustav je ove godine spreman odgovoriti na više od 3000 zahtjeva, dok su projektirani kapaciteti postavljeni na čak 10.000 analiza godišnje.

Ono što model čini životno važnim za pacijenta jest brzina. Vrijeme čekanja na nalaz prosječno iznosi 14 dana. U svijetu uznapredovalih i metastatskih oblika bolesti, gdje svaki dan igra ulogu u ishodu liječenja, ta je dvotjedna optimizacija procesa zapravo razlika između čekanja u tjeskobi i početka borbe za život s konkretnim planom. Činjenica da je Hrvatska po broju specifičnih dijagnostičkih testova za tumore zasjela na visoko treće mjesto u svijetu, nije samo statistički podatak za znanstvene publikacije – to je jamstvo sigurnosti I preživljavanja za svakog hrvatskog onkološkog pacijenta.

Dostupnost i poboljšani ishodi liječenja

Snaga ovog projekta nadilazi okvire zagrebačkih klinika. Vizija budućnosti medicine u Hrvatskoj temelji se na izgradnji široke, nacionalne infrastrukture koja demistificira i decentralizira vrhunsku skrb. Trenutno je u projekt aktivno uključeno još 11 zdravstvenih ustanova diljem zemlje. Cilj je jednostavan, ali ambiciozan: omogućiti svakom pacijentu, bez obzira na to živi li u metropoli ili najudaljenijem kutku Hrvatske, jednaku šansu za pristup personaliziranoj dijagnostici.

U tijeku je formiranje nacionalne onkološke baze podataka. To nije samo administrativni posao, već temelj za preciznije planiranje zdravstvene politike, sustavno praćenje ishoda liječenja i publiciranje rezultata koji Hrvatsku pozicioniraju kao ravnopravnog partnera u globalnoj znanstvenoj zajednici. Posebno vidljiv uspjeh zabilježen je u onkologiji dojke, gdje se Hrvatska, uz bok nordijskim zemljama, profilirala kao jedno od najuspješnijih mjesta za liječenje u Europi. Rana detekcija, podržana ovako golemom dijagnostičkom mrežom, podiže stope preživljenja na razine koje su prije svega nekoliko godina bile nezamislive.

Medicina kao standard, a ne luksuz

Planovi za budućnost Zavoda za personaliziranu medicinu nadilaze onkologiju. Ambicija je proširiti genetske panele na druge izazove, poput epilepsije i rijetkih bolesti. Time ova institucija prestaje biti isključivo onkološki centar i postaje okosnica preventivnog, preciznog I efikasnog zdravstvenog sustava.

U zemlji u kojoj godišnje od karcinoma oboli oko 27.000 ljudi, postojanje ovakvog sustava nije tehnološko postignuće, već izravna investicija u ljudske živote. Svaki genomski test, svaka konzultacija multidisciplinarnog tima i svaki dan skraćenog čekanja, dokaz su da se zdravstveni sustav uspješno transformira oko najtežih bolesnika. Personalizirana medicina u ovom slučaju nije skupi luksuz dostupan odabranima, već nužan standard skrbi. To je put prema budućnosti u kojoj se pacijenta ne tretira prema statističkom prosjeku, nego prema njegovim biološkim potrebama, osiguravajući mu ne samo dulji, već i kvalitetniji život. Hrvatska je tim iskorakom dokazala da posjeduje znanje i organizacijsku snagu da bude predvodnik tamo gdje je to najvažnije – u spašavanju života.

---

“Ovaj projekt donio novu nadu, nove linije liječenja koje nam inače ne bi bile dostupne”

Onkologinja prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić, predsjednica Nacionalnog povjerenstva za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem tumora i pročelnica Poliklinike Klinike za onkologiju u KBC-u Zagreb, objašnjava kako funkcionira stručno tijelo koje pomaže u odabiru terapije za najteže onkološke pacijente. U intervjuu govori i o tome kako gensko profiliranje mijenja pristup liječenju raka te otvara prostor za personalizirane terapijske odluke.

Kako funkcionira Nacionalno povjerenstvo za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem tumora i po čemu se razlikuje od standardnog pristupa odlučivanju o terapiji?

Nacionalno povjerenstvo za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem tumora je stručno savjetodavno tijelo imenovano od Ministarstva zdravstva, sastavljeno od specijalista onkologa, patologa, molekularnih biologa, te predstavnika samog Ministarstva. Povjerenstvo pomaže multidisciplinarnim timovima onkoloških ustanova u izboru najbolje terapijske opcije za bolesnike s uznapredovalom bolešću, a koja se temelji na genskom potpisu jedinstvenom za svaki pojedini tumor. Standardno liječenje se obično temelji na rezultatima velikih kliničkih ispitivanja te bira najbolju terapiju za pojedini podtip tumora, uzevši u obzir samo neke o biljega prisutnih u tumoru. Sveobuhvatnog gensko profiliranje daje dublje razumijevanje mehanizama odgovornih za rast pojedinog tumora, ali i uvid u eventualno prisutne mehanizme rezistencije. Time se tumor detaljnije “opiše”, lakše je shvatiti zašto neka prethodna terapija nije bila učinkovita, a ponekad se otkrije molekularna promjena tipično za sasvim drugi tip tumora, a koju rutinska molekularna obrada ne bi otkrila i kod odlučivanja o terapije ne bismo ju uzeli u obzir.

Koliko je ovaj model “molekularnog tumorskog savjeta” promijenio dostupnost inovativnih terapija za onkološke bolesnike u Hrvatskoj?

Nacionalno povjerenstvo za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem tumora djeluje zaista kao nacionlni molekularni tumorski savjet, a ovim projektom se oboljelima od uznapredovalog oblika raka otvaraju nove terapijske opcije, ne samo one već etablirane u stručnim smjernicama (a koje još nisu na listi HZZO-a), već i terapijske opcije za slučaj rijetkih genskim promjena kada se primjenjuje tzv. agnostički pristup. U tim slučajevima nismo ograničeni time koje je primarno mjesto tumora u pitanju (pluća, dojka, prostata), već primjenjujemo terapijske opcije zajedničke za više tumorskih sijela, a koje se obično testiraju u tzv. “basket” kliničkim ispitivanjima. Definitivno je ovaj projekt donio novu nadu, nove linije liječenja koje nam inače ne bi bile dostupne.

Koji su ključni kriteriji prema kojima Povjerenstvo donosi preporuke za ciljane terapije?

Povjerenstvo radi prema Smjernicama za testiranje i liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem tumora koje donosi Ministarstvo zdravstva. Sastajemo se jednom tjedno, motivirani time da se radi o bolesnicima s uznapredovalom bolešću čije liječenje ne smije biti na čekanju. Kod donošenja odluke o najboljoj terapijskoj opciji uzmu se u obzir svi relevantni parametri, kako sa strane samog tumora, tako i sa strane oboljele osobe, a sve u kontekstu do sada primjenene terapije te opcija koje su nam na raspolaganju za pojedinu specifičnu kliničku situaciju. Svaki pojedini slučaj bude raspravljen od strane onkologa, patologa i molekulaarnog biologa, uz sudjelovanje svih članova Povjerenstva te se donosi preporuka za liječenje koja može, ali ne mora, biti sukladna onoj koju je zatražio nadležni multidisciplinarni tim bolničke ustanove. Kod odlučivanja je bitno razmotriti što od etabliranih opcija još nije primjenjeno, imamo li dostupnu terapijsku opciju s popisa Posebno skupih lijekova HZZO-a te detaljno proučiti molekularni profil samog tumora kako bismo uočili i eventualne prisutne mehanizme otpornosti na liječenje. Pri tome se dobro prouči i sva dostupna literatura s dokazima o učinkovitosti pojedine terapijske opcije, bilo da se radi o rezultatima velikih kliničkih ispitivanja treće faze, bilo o rijetkim prikazima kliničkih slučajeva.

Koliko često se događa da pacijenti dobiju terapije koje nisu na standardnim listama, ali su temeljene na njihovom genskom profilu?

To prvenstveno ovisi o tome koje je primarno tumorsko sijelo u pitanju. Praktički sve terapijske opcije koje je do sada Povjerenstvno preporučilo su opcije koje nam iz različitih razloga nisu dostupne na listi lijekova HZZO-a, ali iz različitih razloga. Jedno su terapijske opcije koje su već etablirane u stručnim smjernicama za pojedino tumorsko sijelo, ali još uvijek nisu na pozitivnoj listi osiguravatelja. Recimo, tek se očekuje podnošenje zahtjeva od strane nositelja odobrenja. Drugo su terapijske opcije koje su etablirane i na pozitivnoj listi za jedno tumorsko sijelo, a mi ih prema genskom profilu dajemo u drugom tumorskom sijelu. Terapijske opcije za koje imamo dokaze u tzv. agnostičkom pristupu, odnosno one temeljene na vrlo rijetkim genskim alteracijama čine treća grupu terapijskih opcija koje nisu na pozitivnoj listi, a i zbog niske učestalosti niti ne očekujemo da će dospjeti na listu. To su rijetke situacije koje su u stručnoj literaturi zastupljene isključivo kao prikazi slučajeva pojedinih oboljelih osoba ili serije slučajeva. Važno je napomenuti da preporuka Povjerenstva pomaže u odlučivanju o terapiji, ali nije obvezujuća za multidisciplinarni tim, koji se u konačnici može odlučiti i za drugu terapijsku opciju po svojoj stručnoj procjeni. Za kraj je važno naglasiti da su zloćudni tumori “pokretne mete”, mijenjaju se kroz vrijeme, bilo neovisno, bilo pod pritiskom terapija kojima su izloženi. Jednako tako i stanje oboljelog sa zloćudnom bolešću može biti opterećeno prisustvom drugih kroničnih bolesti i stanja, ali i komplikacijama onkološkog liječenja te se stoga odluke o liječenju moraju prilagođavati svakoj pojedinoj oboljeloj osobi.