Strani radnici po novom pravilniku moraju imati primjeren smještaj. Propisani minimalni uvjeti
Radnici iz trećih zemalja zahvaljujući novom pravilniku dobit će bolje životne uvjete u Hrvatskoj. Između ostalog, propisano je da moraju boraviti u primjerenom smještaju koji uključuju dio za boravak i spavanje, sanitarni čvor i dio za pripremu hrane. Izjavu i dokaz o takvom smještaju moraju priložiti poslodavci. Propisana je i minimalna kvadratura.
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila je u ponedjeljak Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
„Trenutno je 105.231 osoba prijavljena kao strani radnik s važećom dozvolom za boravak i rad te prijavljenim boravkom na adresi u Hrvatskoj“, istaknula je Petrijevčanin te dodala kako je najviše dozvola izdano za rad u djelatnostima poput ugostiteljstva i turizma te graditeljstva.
Najviše državljana BiH. Slijede Filipini, Nepal, Srbija i Sj. Makedonija
Posljednje izmjene Zakona o strancima olakšale su promjene zanimanja kod istog poslodavca, odnosno više nije potrebno izdavanje dozvole za sezonske radnike svake godine, nego se izdaje dozvola na tri godine.
„Strani radnici unutar tri godine imaju pravo raditi 90 dana bez odobrenja Zavoda za zapošljavanje ili devet mjeseci u kontinuitetu. To dovodi do trenda povećanog broja produljenja radnih dozvola te povećanog broja dozvola za sezonski rad“, pojasnila je Petrijevčanin te dodala kako je u trendu i zapošljavanje domaće radne snage.
U 2026. godini najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (10.208 radnih dozvola), zatim slijede državljani Filipina, Nepala, Srbije te Sjeverne Makedonije.
Naplaćeno 4,4 milijuna eura kazni
Obavljenim nadzorima, kao i međuresornom suradnjom, utvrđeno je 10.765 nepravilnosti prema Zakonu o strancima, koje se u najvećoj mjeri odnose na područje radnih odnosa.
„Utvrđeno je 1.328 prekršaja, od čega je 47 posto bilo u ugostiteljstvu, a 22 posto u graditeljstvu. Tim kaznama vezanima uz nadzor zaštite na radu, naplaćeno je 1,2 milijuna eura. Za neprijavljeni rad, od strane poslodavca, naplaćeno je 3,2 milijuna eura kazni“, izjavila je Petrijevčanin.
Glavne značajke novog Pravilnika odnose se na definiranje obaveza poslodavaca prema stranim radnicima, a ciljevi su osigurati adekvatne uvjete smještaja, spriječiti iskorištavanja stranih radnika od strane određenih poslodavaca ili posrednika, izbjeći getoizaciju strane radne snage te osigurati bolju i uspješniju integraciju.
„Propisuju se uvjeti i definiraju obveze poslodavaca prema stranim radnicima, odnosno uređuju se područja koja nisu bila dovoljno razrađena u Zakonu o strancima i prethodnom pravilniku koji je regulirao rad sezonskih radnika. Obveze se posebno odnose na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenirati te na područje zdravstvene skrbi, odnosno javnog zdravlja i epidemiološke kontrole“, pojasnila je Petrijevčanin.
Potvrde o zdravstvenom stanju i smještaju
Državljani trećih zemalja uz ostalu dokumentaciju, kod prvog zahtjeva moraju priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu te dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu kod županijskih zavoda za javno zdravstvo (prema mjestu boravka) ili HZJZ , čak i ako borave kraće od tri godine.
Novina je da, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac treba priložiti izjavu i dokaz o primjerenom smještaju. Ugovor o najmu ili izjava vlasnika nekretnine moraju sadržavati podatak o broju osoba koje već borave u tom prostoru. U ugovoru o najmu, ovjerenom kod javnog bilježnika ili Porezne uprave, mora biti naveden iznos najamnine te podaci o površini prostora.
„Detaljno smo propisali da poslodavci ili oni koji vrše ulogu istih moraju zajamčiti osnovne humane uvjete tim radnicima da se izbjegnu situacije kojima smo svjedočili u proteklom vremenu. Tako prostor koji je namijenjen boravku stranih radnika mora imati dio namijenjen boravku i spavanju, obavezan sanitarni čvor te dio za pripremu hrane. Prozore, električne i vodovodne instalacije koje su funkcionalne. Morali smo propisati i da visina stropa u prostoru mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje stranih radnika. Najmanja kvadratura za smještaj jednog državljanina treće zemlje koji je strani radnik je 14 kvadrata, a za svakog sljedećeg je šest kvadrata. U kući na svakih 150 metara kvadratnih može boraviti najviše deset radnika, dok u stanu maksimalno osam na 56 metara kvadratnih“, objasnila je državna tajnica Petrijevčanin.
Cijena smještaja
Ako smještaj osigurava poslodavac ili je posrednik u njegovom osiguranju, najamnina ne smije iznositi više od 30 posto neto iznosa plaće te se ne smije automatski ustegnuti iz plaće. Poslodavac je dužan državljaninu treće zemlje dostaviti ugovor o najmu ili odgovarajući dokument (izjava vlasnika nekretnine) u kojem se jasno navode uvjeti najma i iznos najamnine.
Novim Pravilnikom propisana su dva obrasca. Obrazac 17a odnosi se na izjavu o primjerenom smještaju koju je poslodavac dužan dostaviti uz zahtjev za dozvolu za boravak i rad kada osigurava smještaj ili je posrednik u njegovu osiguranju.
„Ovom izjavom se poslodavac pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđuje točnost podataka o smještaju i uvjetima u kojima će strani radnik boraviti“, objasnila je voditeljica Službe za zakonodavstvo, analitiku i projekte na području zakonitih boravaka stranaca i viza Anita Mandić te dodala:
Drugi obrazac, 18a, odnosi se na potvrdu o zdravstvenom stanju i cjelokupnom zdravstvenom statusu, a pripremljen je u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Svaka od ovih odredbi proizašla je iz prakse koja je pokazala potrebu za jasnijim propisivanjem uvjeta, kako bi se osigurala zaštita stranih radnika i njihovi primjereni životni uvjeti, zaključila je Petrijevčanin.
Pravilnik će stupiti na snagu osmi dan od dana objave u Narodnim novinama.
