Sud potvrdio nagodbu vjerovnika o dugovima konzorcija Nord Stream 2. Gazprom smatra kako Sjeverni tok 2 ima budućnost
Kantonalni sud u švicarskom Zugu potvrdio je nagodbu vjerovnika o dugovima konzorcija Nord Stream 2 AG, vlasnika plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, objavio je ruski plinski div Gazprom.
“Na odluku suda nisu podneseni prigovori u roku određenom švicarskim zakonima i nagodba je postala pravovaljana”, objavio je Gazprom u izvješću o poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.
Sud u Zugu prihvatio je nagodbu konzorcija i njegovih vjerovnika 30. travnja, ali nije želio navesti pojedinosti prije isteka roka za podnošenje prigovora.
Gazprom nije u poslovnom izvješću objavljenom 30. svibnja naveo pojedinosti nagodbe.
Smatra se da su veliki vjerovnici pristali na znatno smanjeni iznos potraživanja, navode njemački mediji.
Članovi su konzorcija Nord Stream ruski dobavljač plina Gazprom s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie koji su postali suvlasnici na temelju sufinanciranja projekta.
Konzorcij je vlasnik plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Sjeverni tok 1 sastojao se od dviju cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021., uz ulaganja od gotovo 10 milijardi eura. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe u veljači 2022. ušle u Ukrajinu.
Krajem rujna 2022. plinovodi su teško oštećeni u eksplozijama. Europske vlade bile su posumnjale u sabotažu iza koje stoji “državni akter” i Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj.
Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Odlukom suda privedeni su kraju pregovori o podmirivanju dugova koji su trajali dvije i pol godine i konzorciju je omogućeno restrukturiranje i potraga za novim investitorima.
U dugotrajnom postupku švicarski sud u više je navrata konzorciju produljivao rok za dogovor s vjerovnicima, posljednji put početkom siječnja, kada je odredio da konzorcij mora u roku od dva mjeseca podmiriti obveze prema malim vjerovnicima.
Mali vjerovnici neočekivano su se bili pojavili na sudu u lipnju prošle godine, kad je sud Nord Streamu treći put produljio rok za postizanje dogovora s vjerovnicima za šest mjeseci. Neki od malih vjerovnika tada su ustvrdili da su se našli na rubu stečaja zbog nepodmirenih računa za uređenje interijera ureda, tehničke radove i stručne usluge izrade dokumentacije za gradnju i okoliš.
Dugovi prema malim vjerovnicima kreću se u rasponu od nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća eura, naveo je u siječnju njemački NDR.
Sud je u siječnju zaključio da blokada novca može biti ukinuta tek kada svi vjerovnici potpišu sporazum o podjeli imovine.
Neki mali vjerovnici potvrdili su u međuvremenu da su njihovi računi podmireni, izvijestio je krajem svibnja list Merkur.de.
Gazprom smatra da bi Sjeverni tok 2 mogao imati budućnost nakon što se stišaju geopolitičke napetosti, a švicarski list “Zentralplus” izvijestio je da je ruska kompanija već izdvojila 633 milijuna eura za popravke oštećenog plinovoda, naveo je njemački radio.
Plinovod bi u upotrebi trebao biti 50 godina, počevši od 2030., ali samo pod uvjetom da dobije potrebne dozvole, napominje se u izvješću.
U siječnju su se pak u medijima pojavila nagađanja o mogućem interesu američkih investitora za tak plinovod. Tako je, prema izvješću Wall Street Journala, američki investitor Stephen Lynch u studenom od Washingtona zatražio dozvolu za sudjelovanje u eventualnoj dražbi plinovoda u stečajnom postupku.
“Ukratko rečeno, otvara se prilika, kakva nam se ukazuje jednom u gotovo sto godina, za američku i europsku kontrolu nad europskom opskrbom energijom do kraja ere fosilnih goriva”, naglasio je tada američki investitor.
Kompanija bi mogla postati dio američko-ruskog sporazuma o mirnom okončanju rata u Ukrajini, prenosi dpa medijske navode.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je pak u ožujku na javnoj televiziji da se o Nord Streamu “razgovara”, izvijestila je dpa.
