Svijet iščekuje Trumpov potez, njemačka banka objavila dramatično upozorenje

Uoči najave novih carina Donalda Trumpa, analitičari Deutsche Banka upozorili su na moguće ozbiljne posljedice za američku i globalnu ekonomiju.
Američki predsjednik Donald Trump uskoro bi trebao uvesti nove recipročne carine drugim državama, a njegova najava potaknula je strahove od rasta cijena diljem svijeta i eskalacije trgovinskog rata.
Detalji o Trumpovom planu za Dan oslobođenja, kako je prozvao datum kad će objaviti nove carine, i dalje se formuliraju te su poznati samo najbližem krugu unutar Bijele kuće. Republikanac bi ga trebao otkriti u srijedu u 16 sati po lokalnom, odnosno u 22 sata po hrvatskom vremenu, u Vrtu ruža Bijele kuće.
Nove carine na snagu će stupiti čim ih Trump objavi, a odvojene carine od 25 posto na uvoz automobila dan kasnije. Trump ističe da je cilj njegovog plana ujednačiti američke carine s onim višim koje druge države imaju prema SAD-u, što ugrožava američki izvoz. No format tih mjera i dalje je nepoznat, a dio izvješća prenosi da američki predsjednik razmatra univerzalni postotak od 20 posto.
Nepredvidljiv ishod
“Ne mogu se prisjetiti situacije u kojoj su ulozi bili toliko visoki, a ishod toliko nepredvidljiv”; rekao je Steve Sosnick iz brokerske tvrtke Interactive Brokers. “Vrag će biti u detaljima, a njih nitko ne zna”, dodao je.
Bivši član Trumpovog trgovinskog tima iz prvog mandata rekao je Reutersu da će on vjerojatno uvesti opsežne carine pojedinačnim državama na nižim nego očekivanim razinama. Taj anonimni dužnosnik rekao je da će broj zemalja biti veći od 15, koliko je ranije najavio ministar financija Scott Bessent.
Ministar je u utorak predstavničkom domu Kongresa rekao da recipročne mjere predstavljaju gornju granicu carina koje prijete drugim državama te da će se one moći smanjivati ako će zadovoljiti zahtjeve Washingtona, rekao je republikanski zastupnik Kevin Hern.
Ryan Majerus, bivši dužnosnik američkog ministarstva trgovine, smatra da bi univerzalna carina bila lakša za implementaciju te da bi dovela do većih prihoda, no da bi pojedinačne stope bile bolje skrojene za nepravedne trgovinske prakse pojedinih država.
“U svakom slučaju, utjecaj današnje najave bit će značajan u nizu raznih industrija” , rekao je Majerus, partner u odvjetničkoj firmi King & Spalding.
Niz carina
U samo deset tjedana od povratka na dužnost republikanski predsjednik uveo je 20 posto carina na sav uvoz iz Kine te je vratio 25 posto carina na uvoz čelika i aluminija. Jednomjesečna odgoda najavljenih carina od 25 posto Meksiku i Kanadi istječe u srijedu. Sve veća neizvjesnost oko carina kobna je za povjerenje investitora, potrošača i poduzeća.
Uznemireni ulagači se više od mjesec dana žure prodavati dionice, što je izbrisalo gotovo pet bilijuna dolara vrijednosti američkih dionica od sredine veljače. Američki trgovinski partneri, od Europske unije, Kanade i Meksika, pa i novog, neuobičajenog saveza Kine, Japana i Južne Koreje po tom pitanju, najavili su recipročne mjere SAD-u.
U Australiji su premijer Anthony Albanese i njegov suparnik na izborima u svibnju, čelnik Liberalne stranke Peter Dutton, najavili da će braniti nacionalne interese protiv američkih carina koje će pogoditi industriju australske govedine.
“Da se trebam posvađati s Donaldom Trumpom ili bilo kojim drugim svjetskim čelnikom kako bih unaprijedio interese naše nacije, učinio bih to bez razmišljanja”, rekao je Dutton u intervjuu za Sky News Australia.
Mjere odmazde
Kanadski premijer Mark Carney i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum razgovarali su u utorak o planu Kanade da se bori protiv neopravdanih trgovinskih akcija SAD-a, priopćio je Carneyev ured. Američke tvrtke objavile su da je pokret Kupujmo kanadsko već otežao plasman njihovih proizvoda na kanadsko tržište.

Trump smatra da su američki radnici i tvrtke godinama žrtve sporazuma slobodne trgovine koji su uklanjali barijere globalnoj trgovini i u SAD-u stvorile uvozno tržište vrijedno tri bilijuna dolara.
Republikanac vjeruje da je to dovelo do neuravnoteženog trgovinskog odnosa SAD-a i svijeta s deficitom od 1,2 bilijuna dolara. Carine od 20 posto bi s onima koje su već na snazi prosječno američko kućanstvo koštale najmanje 3,4 tisuće dolara godišnje, tvrdi istraživanje sa sveučilište Yale.
Upozorenje Deutsche Banka
Analitičari Deutsche Banka izdali su oštro upozorenje na moguće posljedice. Kažu da bi rast BDP-a SAD-a mogao pasti za 100-120 baznih bodova ove godine, s porastom temeljne inflacije za 90-120 baznih bodova. To je najgori mogući scenarij gdje recipročne carine uključuju cjelokupni PDV svake zemlje.
“Očito je da bi izgledi za široke carine predstavljali veliki šok za globalni trgovinski sustav i imali bi prilično velike posljedice za svjetsko gospodarstvo”, dodaju u svojoj analizi.