Cijene nafte potonule ispod 66 dolara, Kina odgovorila na američke carine

U petak Peking je uzvratio uvođenjem dodatnih 34-postotnih carina na uvoz robe iz SAD-a.  SAD novim carinama krši međunarodne trgovinske propise, šteti legitimnim pravima i interesima Kine i nudi jasan primjer “jednostranog maltretiranja”, poručila je u petak kineska komisija za carine.

Cijene nafte potonule su u petak na međunarodnim tržištima ispod 66 dolara nakon što je Kina na nove američke carine uzvratila istom mjerom, raspirivši strah od svjetskog trgovinskog rata koji bi zakočio gospodarski rast i potražnju za energentima.

Na londonskom se tržištu barelom nafte nakon podneva trgovalo po 4,61 dolar nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 65,53 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 4,86 dolara i stajao je 62,09 dolara.

Trgovce je na kraju tjedna šokirao odgovor Kine na nove američke carine.

U srijedu američki predsjednik Donald Trump najavio je da će uvesti 10-postotne carine na uvoz robe iz zemalja širom svijeta, dodavši da planira i recipročne carine zemljama koje kroz dulje vremensko razdoblje bilježe višak u robnoj razmjeni sa SAD-om.

Kini su tako najavljene dodatne carine od 34 posto, uz ocjenu ekonomskih savjetnika Bijele kuće da na uvoz američkih proizvoda naplaćuje namete od ukupno 67 posto, kada se uzmu u obzir i necarinske trgovinske barijere i “manipulacija” tečajem juana.

U petak Peking je uzvratio uvođenjem dodatnih 34-postotnih carina na uvoz robe iz SAD-a.  

SAD novim carinama krši međunarodne trgovinske propise, šteti legitimnim pravima i interesima Kine i nudi jasan primjer “jednostranog maltretiranja”, poručila je u petak kineska komisija za carine.

Kineski odgovor uzvitlao je u petak prašinu na međunarodnim tržištima.

“Agresivan odgovor Kine na američke carine gotovo pouzdano potvrđuje da se bližimo svjetskom trgovinskom ratu u kojem neće biti pobjednika”, uz štetne posljedice po svjetski gospodarski rast i po potražnju za ključnim sirovinama, poput nafte i naftnih derivata, objašnjava Ole Hansen iz Saxo Banka.

Eskalacija američko-kineskog trgovinskog sukoba nadovezala se na odluku skupine vodećih proizvođača o znatnom povećanju proizvodnje.

Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman odlučile su u svibnju povećati opskrbu za 411 tisuća barela dnevno, što odgovara količini planiranoj za tromjesečno razdoblje, objavila je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak.

Odluka se temelji na procjeni o “kontinuirano solidnom odnosu ponude i potražnje i pozitivnim tržišnim izgledima”, dodali su.

Oštar pad cijena nafte donekle je ublažio podatak da je zapošljavanje u SAD-u osjetno ubrzalo u ožujku, nadmašivši prosjek unatrag 12 mjeseci, prema podacima ministarstva trgovine. 

OPEC je odvojeno objavio da je u četvrtak barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio za 2,09 dolara, na 75,35 dolara.