Nema više pisama. Ova europska zemlja ukida dostavu do kraja godine, trećina poštara dobiva otkaz
U svim europskim zemljama količina pisama je u posljednjih 20-ak godina drastično pala – najmanje u Njemačkoj i Švicarskoj, oko 40 posto, dok ostale zemlje imaju pad od 50 do 70 posto (Danska čak preko 90%). Njemački Deutsche Post najavio ukidanje 8000 radnih mjesta, dok će mjere štednje u britanskom Royal Mailu rezultirati time da će se pošta druge klase dostavljati samo svaki drugi radni dan.
Zbog poljedica digitalizacije količina pisama doživjela je oštar pad, pa je danski PostNord objavio da će do kraja godine potpuno ukinuti uslugu slanja pisama. Time će završiti četiri stoljeća državne dostave pisama.
Trećina radne snage ostati će bez posla jer se ukida 2200 radnih mjesta u gubitaškom sektoru pisama. Umjesto toga, fokus će biti na profitabilnom poslovanju s paketima, gdje će biti otvoreno 700 novih radnih mjesta.
“Danci gotovo da više uopće ne primaju pisma. To opada već godinama”, kaže Kim Pedersen, šef PostNord Danske. „U prosjeku prime jedno pismo mjesečno, što nije puno”, rekao je za BBC i dodao kako suprotno tome, Danci obožavaju kupovati online. “Globalna e-trgovina snažno raste, pa i mi idemo u tom smjeru.
Prije petnaestak godina PostNord je imao nekoliko ogromnih centara za sortiranje pisama, a danas postoji samo jedan, na zapadnom rubu Kopenhagena. Od 2000. količina pisama pala je za više od 90 posto, s oko 1,4 milijarde na 110 milijuna prošle godine – i nastavlja naglo padati. Kako se tvrtka priprema za kraj usluge dostave pisama, s danskih ulica uklanja se 1500 crvenih poštanskih sandučića. Međutim, čini se da ih lokalno stanovništvo ionako rijetko koristi. Stanovnik Kopenhagena, Nikolaj Brøchner Andrès, kaže da se ne sjeća kada je posljednji put poslao pismo. “Mislim da godinama nisam poslao pismo… Zapravo nisam siguran ni kako se to danas radi.”
Skupe markice za pisma
Od e-maila i beskontaktnih mobilnih plaćanja do digitalnih zdravstvenih iskaznica na pametnim telefonima – u Danskoj postoji aplikacija za gotovo sve. Prema OECD-ovu Indeksu digitalne vlade za 2023., Danska je druga najdigitaliziranija nacija na svijetu, odmah iza Južne Koreje.
Danska vlada već više od desetljeća vodi politiku “digitalno kao standard”, pa se sva službena komunikacija s građanima obavlja elektronički. “Suočavamo se s prirodnom evolucijom digitaliziranog društva, možda ranije nego druge zemlje”, objašnjava Pedersen. “U Danskoj smo možda pet ili deset godina ispred.”
Visoka cijena slanja pisma također je pridonijela njegovu padu.
Godine 2024. novi zakon otvorio je tržište pošte privatnim tvrtkama i ukinuo izuzeće od PDV-a od 25 posto. Cijena poštanske marke PostNorda skočila je na 29 danskih kruna (3,9 eura) po pismu. “To je količinu dodatno ubrzalo prema dolje”, naglašava Pedersen.
Veliki pad broja poslanih pisama događa se diljem Europe, kaže stručnjakinja za poštanski sektor Hazel King, urednica časopisa Parcel and Postal Technology International. “Pisma u Europi padaju godinama. Mislim da je odluka PostNorda odraz toga kamo se kreće cijelo tržište i potrošačke navike.“
Fizička pošta pala je za 30 posto ili više od povijesnog vrhunca na svim glavnim svjetskim tržištima, navodi konzultantska kuća McKinsey. U Europi su Njemačka i Švicarska zabilježile najsporiji pad – oko 40 posto – kaže Florian Neuhaus, koautor studije. „Ali svi ostali bilježe pad između 50 i 70 posto od 2008.“
Kraj pisama i u drugim zemljama
Sličan je obrazac i u SAD-u, gdje je količina pošte pala za 46 posto. “Jasno je da to pokreće digitalizacija i način na koji ljudi općenito komuniciraju”, dodaje Neuhaus. “Sveukupno, ekonomika poslovanja s pismima postaje sve lošija.”
U ožujku je njemački Deutsche Post najavio ukidanje 8000 radnih mjesta, dok će mjere štednje u britanskom Royal Mailu, starom 500 godina, rezultirati time da će se pošta druge klase dostavljati samo svaki drugi radni dan, a ciljevi za dostavu prve klase također su sniženi.
“Mislim da ćemo svjedočiti kraju pisama u mainstreamu”, kaže Hazel King. “Međutim, nisam sigurna da ćemo ikada doći do potpunog nestanka pisama”, ističući potrebu očuvanja medicinskih pošiljki te usluga za starije, osobe s invaliditetom i ruralna područja.
U Danskoj dostava pisama zapravo neće u potpunosti prestati. Umjesto toga, privatna dostavna tvrtka DAO uskočit će u prazninu sa svojom nacionalnom uslugom.
No, organizacija DaneAge, koja zagovara prava starijih osoba, strahuje da bi se stariji ljudi mogli teško prilagoditi promjenama u dostavi pošte.
“Većina starijih živi u manjim gradovima i ruralnim područjima”, kaže Marlene Rishoj Cordes, jedna od viših savjetnica u udruzi. “Kad nema dovoljno poštanskih sandučića u blizini, bit će im teže poslati poštu.”
Istodobno, sindikat koji predstavlja poštanske radnike, 3F Postal Union, izrazio je zabrinutost da bi se usluge u ruralnim područjima mogle pogoršati. DAO se snažno ne slaže s tim strahovima. Povijesno gledano, DAO je bio distributer novina i časopisa s nacionalnim dosegom, a danas je postao jedan od vodećih kurira za pakete u zemlji.
Jednom teret, drugom prilika
Nedavno istraživanje pokazalo je da su isporuke DAO-a bile brže, s više pisama koja su stizala unutar pet dana nego kod PostNorda. “Dolazimo u sva kućanstva, a prisutni smo i u ruralnim dijelovima cijele zemlje”, uvjerava glavni izvršni direktor Hans Peter Nissen.
Prošle godine DAO je obradio 21 milijun pisama, a od 2026., nakon povlačenja PostNorda, očekuje da će preuzeti još 30 do 40 milijuna.
Njegovi će zaposlenici dostavljati pisma izravno, dok budu na rutama za novine i pakete, objašnjava Nissen. Istodobno se pošta prikuplja iz sandučića u partnerskim trgovinama, dok se preuzimanje na kućnom pragu može naručiti uz malu dodatnu naknadu.
DAO planira instalirati novi stroj za sortiranje i zaposliti oko 250 dodatnih radnika, čime bi njihova radna snaga narasla na 2500 zaposlenih.
Kako fizička pisma nestaju diljem Europe, dansko iskustvo možda daje uvid u budućnost.
