Šef Netflixa upozorava Bruxelles: Ne mijenjajte pravila ili riskirate pad investicija

Ted Sarandos ističe da su u Europu već uložili više od 13 milijardi dolara, ali poručuju da bi složenija regulativa mogla usporiti daljnje investicije.
Suizvršni direktor Netflixa Ted Sarandos dolazi u Bruxelles u trenutku kada se Europska unija sprema otvoriti raspravu o novim pravilima za streaming, a njegova poruka regulatorima prilično je jasna: ne komplicirajet sustav koji već funkcionira.
U razgovoru za Politico Sarandos naglašava da Netflix nema problem s regulacijom kao takvom, ali upozorava na opasnost fragmentacije jedinstvenog europskog tržišta. Uvođenje različitih nacionalnih pravila, kaže, moglo bi narušiti stabilnost poslovanja u industriji koja ovisi o dugoročnom planiranju.
“Ne stvara se zdravo poslovno okruženje ako ne znate hoće li se pravila promijeniti usred produkcije”, poručuje Sarandos, ističući kako je predvidivost ključna za ulaganja.
Njegov dolazak u Bruxelles dio je kontinuiranog dijaloga s europskim institucijama, ali i pokušaj da se naglasi koliko je Netflix već duboko ukorijenjen u europskoj audiovizualnoj industriji. U posljednjih deset godina kompanija je uložila više od 13 milijardi dolara u produkciju sadržaja u Europi, surađuje s više od 600 neovisnih producenata te je otvorila oko 100.000 radnih mjesta u sektoru.
Poticaji, a ne regulacija
Sarandos pritom ističe da je upravo model poticaja, a ne stroge regulacije, ono što se pokazalo najuspješnijim. Kao primjer navodi Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su državne politike usmjerene na privlačenje produkcije rezultirale velikim ulaganjima. S druge strane, upozorava da bi pretjerana regulacija mogla imati suprotan učinak.
U središtu njegove poruke regulatorima nalazi se ideja jednostavnosti: pravila trebaju biti jasna, stabilna i primjenjiva na razini cijelog tržišta. “Prednost jedinstvenog tržišta je upravo u tome”, kaže, upozoravajući da bi njegovo razbijanje na nacionalne okvire značilo gubitak ključnih benefita.
Sarandos također pokušava razbiti percepciju da Netflix ne doprinosi lokalnim industrijama. Naprotiv, tvrdi da kompanija aktivno surađuje s europskim producentima i dodatno potiče proizvodnju kroz ulaganja i licencne modele. Osim izravnog ekonomskog učinka, naglašava i širi utjecaj sadržaja – primjerice, serija Emily in Paris utjecala je i na turizam, što pokazuje kako streaming može imati multiplikativni efekt na gospodarstvo.
Zanimljivo, jedan od ključnih elemenata njegove argumentacije odnosi se na konkurenciju. Sarandos smatra da europski regulatori i dalje podcjenjuju YouTube, koji sve češće vide kao društvenu mrežu, a ne kao izravnog konkurenta televiziji i streaming servisima.
Navike mladih se mijenjaju
“YouTube nije samo platforma s videima mačaka. To je direktan konkurent televiziji”, kaže, dodajući da se više od polovice gledanja već odvija putem televizijskih ekrana. U takvom okruženju, naglašava, riječ je o tržištu u kojem korisnik bira samo jedan sadržaj u danom trenutku – što znači da svi igrači konkuriraju za istu pažnju.
Uz YouTube, kao važan faktor navodi i TikTok, koji mijenja navike mlađe publike i time dugoročno utječe na cijeli sektor.
Cijela rasprava dolazi u trenutku kada Netflix iza sebe ima i propali pokušaj preuzimanja Warner Bros. Discoveryja. Sarandos tvrdi da politika nije imala stvaran utjecaj na ishod, već je samo “zakomplicirala narativ”. Slično komentira i zahtjev Donalda Trumpa da Netflix iz upravnog odbora ukloni Susan Rice, svodeći ga na “objavu na društvenim mrežama”.
Na kraju, poruka koju Sarandos želi ostaviti u Bruxellesu svodi se na nekoliko ključnih principa: regulacija je prihvatljiva, ali mora biti predvidiva, jednostavna i usklađena na razini cijele Europske unije. U suprotnom, upozorava, postoji rizik da Europa izgubi dio investicija i dinamike koju streaming industrija trenutno donosi.