Svijet ima još šest mjeseci da izbjegne prehrambenu krizu – ove zemlje prve su na udaru
FAO upozorava da bi poremećaji u opskrbi energijom i gnojivima mogli pokrenuti lančani rast cijena hrane diljem svijeta te da države moraju hitno početi razmišljati kako povećati otpornost.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi u idućih šest do 12 mjeseci izazvati novi globalni rast cijena hrane, upozorava Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), dok rat na Bliskom istoku sve ozbiljnije prijeti svjetskim opskrbnim lancima. Organizacija upozorava da bi poremećaji u prometu energenata i gnojiva mogli pokrenuti lančanu reakciju koja bi se na kraju prelila i na police trgovina diljem svijeta.
Prema procjenama FAO-a, posljedice se više neće zadržati samo na tržištu energije. Kriza bi se mogla preliti na gnojiva, poljoprivrednu proizvodnju i na kraju cijene hrane koje plaćaju potrošači diljem svijeta.
“Države moraju hitno početi razmišljati kako povećati otpornost svojih gospodarstava na ovakav šok i smanjiti moguće posljedice”, upozorio je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
Zadnja faza inflacija hrane
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta kroz koju prolazi velik dio globalne trgovine energentima i sirovinama. Svako ozbiljnije zatvaranje ili poremećaj prometa odmah povećava troškove energije, a time i troškove poljoprivredne proizvodnje.
FAO upozorava da bi se kriza mogla razvijati u nekoliko faza: prvo rast cijena energije, zatim poskupljenje gnojiva i sjemena, potom pad prinosa, rast cijena poljoprivrednih sirovina i na kraju snažna inflacija hrane.
Prvi znakovi već su vidljivi. FAO-ov indeks cijena hrane porastao je u travnju treći mjesec zaredom, ponajviše zbog viših troškova energije i poremećaja povezanih sa sukobima na Bliskom istoku, piše Politico.
Gnojiva iz Rusije kao rješenje
Najveći rizik prijeti siromašnijim državama Azije, Afrike i Latinske Amerike koje ovise o uvozu dušičnih gnojiva s Bliskog istoka, dok velik dio stanovništva već sada troši najveći dio prihoda na hranu.
Upozorenje FAO-a dolazi u trenutku kada Europska komisija pokušava osmisliti novu strategiju za gnojiva i sigurnost opskrbe hranom. Bruxelles se zasad fokusira na dugoročne mjere poput recikliranja poljoprivrednog otpada i stajskog gnoja, ali izbjegava najbrže poteze koji bi odmah smanjili troškove europskim farmerima poput suspenzije carina na ruska i bjeloruska gnojiva ili privremenog ublažavanja poreza na ugljik.
FAO zato poziva vlade da hitno osiguraju alternativne trgovačke rute, izbjegnu zabrane izvoza hrane i zaštite humanitarne opskrbne lance kako bi spriječile novu globalnu prehrambenu krizu.
