Zašto se u Španjolskoj puno glasnije bune protiv turista nego u Francuskoj?
Dok su prosvjedi u Barceloni i transparenti u Ibizi postali uobičajena pojava kojom lokalno stanovništvo izražava frustraciju zbog masovnog turizma, Francuska, inače poznata po čestim prosvjedima, ostala je relativno tiha.
Turizam u Europi bilježi snažan rast. Prema podacima Sveučilišta George Washington, u 2024. godini Europu je posjetilo 747 milijuna putnika – više nego što kontinent ima stanovnika, što neizbježno opterećuje lokalnu infrastrukturu, okoliš i zajednice. Najviše posjetitelja imaju Francuska i Španjolska. No, unatoč sličnom broju gostiju, Španjolska bilježi znatno veći lokalni otpor prema turizmu u odnosu na Francusku.
Dok su prosvjedi u Barceloni i transparenti u Ibizi postali uobičajena pojava kojom lokalno stanovništvo izražava frustraciju zbog masovnog turizma, Francuska, inače poznata po čestim prosvjedima, ostala je relativno tiha. Postavlja se pitanje – zašto?
Francuska je i u 2024. ponovno zauzela prvo mjesto kao najposjećenija zemlja na svijetu, s rekordnih 100 milijuna turista, što je dovelo do porasta prihoda od turizma za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najnoviji podaci Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) ukazuju da bi Francuska mogla nadmašiti te brojke u 2025. godini. Predsjednica i izvršna direktorica WTTC-a Julia Simpson izjavila je da Francuska i dalje postavlja standarde u globalnom turizmu, osobito nakon iznimne 2024., u kojoj je domaćinstvo Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u velikoj mjeri pridonijelo rastu. Predviđa se da će jedna od deset osoba zaposlenih u Francuskoj 2025. raditi u sektoru turizma.
Balansiranje između rasta i stabilnosti
Španjolska za Francuskom zaostaje za samo šest milijuna posjetitelja, s ukupno 94 milijuna turista, što također predstavlja godišnji rast od 10 posto u prihodima. Ipak, društveni pritisak zbog pretjeranog turizma ondje je vidljiviji i intenzivniji.
Iako podaci potvrđuju da obje zemlje ekonomski znatno profitiraju od turizma, njihovi stanovnici imaju različite pristupe upravljanja. U slučaju Španjolske, porast turističkog prometa izaziva sve više napetosti, dok Francuska zasad uspješno balansira između rasta i stabilnosti.
Dok Francuska, unatoč nedavnom štrajku u muzeju Louvre zbog neizdržive gužve, bilježi relativno malo prosvjeda protiv prekomjernog turizma – i to u zemlji poznatoj po čestim demonstracijama – u Španjolskoj je situacija bitno drugačija. Tijekom 2024. godine Španjolci su organizirali koordinirane prosvjede u gradovima poput Barcelone i Madrida, ali i na turistički preopterećenim Kanarskim otocima. U lipnju 2025., tisuće ljudi izišle su na ulice Madrida i Barcelone vičući “Vaš odmor, moja bijeda”, noseći transparente s natpisima “Masovni turizam ubija grad” i “Njihova pohlepa, naša propast”. Prosvjedi su se proširili diljem zemlje: u Ibizu, Malagu, Palmu de Mallorcu, San Sebastián i Granadu.
U Francuskoj više domaćih turista
Razloge zašto se u Francuskoj bilježi manje lokalnog protivljenja moguće je pronaći u samoj strukturi turizma. Značajan dio turizma u Francuskoj čine domaći posjetitelji – Francuzi sami čine između 50 i 70 posto ukupnih prihoda od turizma, jer često putuju unutar vlastite zemlje. Tome pogoduje i geografski položaj: Francuska ima izlaz na Atlantski ocean, Sredozemno more, kao i planinske masive Alpa i Pireneja.
Preostali posjetitelji dolaze uglavnom iz Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Sjedinjenih Država. Broj azijskih turista i dalje je daleko ispod razine prije pandemije — broj kineskih gostiju je još uvijek 60 posto manji nego 2019. godine. Dodatno, francuski međunarodni turistički brojke često su prenapuhane jer zemlja služi i kao tranzitno čvorište između sjeverne i južne Europe.
Iako u Francusku dolazi više ljudi, u Španjolskoj turisti troše znatno više novca. Ministarica turizma Francuske Nathalie Delattre izjavila je početkom 2025. da je jedan od ciljeva francuskog turizma potaknuti goste da troše više i ostaju duže. U 2024. godini turisti su u Francuskoj potrošili oko 71 milijardu eura, dok su u Španjolskoj potrošili 126 milijardi. Upravo duži boravci mogu kod lokalnog stanovništva izazvati jače nezadovoljstvo.
Španjolci više grupirani
Obje zemlje strogo su regulirale Airbnb i kratkoročni najam, ali geografija također igra ulogu. Iako su Francuska i Španjolska slične površinom (Francuska je veća za oko devet posto), broj stanovnika nije jednak: Francuska ima oko 69 milijuna stanovnika, dok Španjolska ima tek nešto više od 46 milijuna. Pritom su veliki dijelovi Španjolske nenaseljeni jer su manje pogodni za život, što dodatno opterećuje obalna područja i veće gradove. U Francuskoj se stanovništvo ne koncentrira samo oko Pariza (regija Île-de-France), već je raspoređeno i u brojnim drugim gradovima u unutrašnjosti, poput Lyona, Toulousea i Strasbourga.
Zbog svoje geografije i povijesti, Francuska vjerojatno ima i raznovrsniju turističku strukturu. Iako mnogi dolaze u Pariz, turisti također posjećuju regije poznate po šampanjcu, dvorcima Loire, skijalištima u Alpama te područja Provanse i Sredozemlja. Iako većina turista posjećuje poznate destinacije poput Pariza, Étretata i Mont-Saint-Michela, čini se da su posjetitelji ipak raspršeniji, pa je ukupan pritisak na lokalne zajednice manji.
Zaključno, razlike u geografiji, demografiji, strukturi turizma i navikama posjetitelja doprinose različitim lokalnim reakcijama u Francuskoj i Španjolskoj, unatoč sličnim apsolutnim brojkama dolazaka.
Alex Ledsom, suradnica Forbesa
